Katolički teolog i karmelićanin Titus Brandsma koji je u Nizozemskoj bio aktivan u otporu protiv nacionalsocijalizma bit će proglašen svetim kao i blažena Marija od Isusa, kojoj je, također priznato čudo po njezinu zagovoru.
Papa Franjo odobrio je dekret Kongregacije za kauze svetaca kojim se prepoznaje čudo koje se pripisuje zagovoru nizozemskog blaženika Titusa Brandsme. Također, dana 25. studenog prepoznao je i nekoliko drugih dekreta glede čuda, mučeništva i herojskih kreposti pojedinih vjernica i vjernika koji su umrli na glasu svetosti, izvijestio je Vatican news.
Titus Brandsma pripadao je redu karmelićana. Rođen je 1881. u Oegekloosteru kod Bolswarda kao Anno Sjoerd Brandsma, a umro je 26. srpnja 1942. u koncentracijskom logoru Dachau.
Blaženik je bio nizozemsko-frizijski doktor znanosti, katolički teolog i karmelićanin koji je u Nizozemskoj bio aktivan u otporu protiv nacionalsocijalizma. Dana 3. studenog 1985. blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. U Katoličkoj Crkvi štuje se i kao mučenik.
Spomendan blaženika slavi se 27. srpnja, a Titus Brandsma poznat je i kao zaštitnik medija. Karmelićani posebno naglašavaju ulogu masovnih medija u evangelizaciji i upozoravaju na moguću manipulaciju putem medija kojom se napada ljudsko dostojanstvo i sloboda (Carmelite Constitution). Različiti medijski centri i filmski festivali koji se danas trude koristiti tehnologije za dobrobit pojedinca, obitelji i društva, u svom nazivu nose ime Titus Brandsme, slijedeći njegovu hrabrost u naviještanju Istine.
Sada je papa Franjo prepoznao čudo koje se pripisuje zagovoru blaženika, što znači da će Titus Brandsma uskoro biti proglašen svetim, kao i blažena Marija od Isusa (građanskog imena: Carolina Santocanale), za koju je također priznato čudo po njezinu zagovoru. Potonja je utemeljiteljica Družbe kapucinskih sestara Bezgrešne Majke Božje od Lurda. Rođena je u Palermu 1852., umrla je 1923. godine.
Odobreni su i daljnji dekreti koje je Kongregacija za beatifikaciju i kanonizaciju objavila ovoga četvrtka. Oni se odnose se na priznavanje mučeništva slugu Božjih i svećenika Enrica Planchata i Ladislava Radiguea kao i trojice njihovih drugova koji su zbog svojih uvjerenja brutalno ubijeni u Parizu 26. svibnja 1871. godine.
Osim toga, priznate su i herojske kreposti za: slugu Božjeg Tonina Bella (1935.-1993.), biskupa dijeceze Molfetta-Ruvo Giovinazzo-Terlizzi, slugu Božjega Giovannija di Gesù Maria (građanskog imena Giovanni de San Pedro y Ustarroz), španjolskog svećenika (1556.-1615.); slugu Božjega i svećenika Giorgia Guzzettu (1682-1756); službenicu Božju Natalinu Bonardi (1864.-1945.); službenicu Božju Mariju Dositeu Bottani (1896.-1970.) te službenicu Božju i brazilsku laikinju Odette Vidal Cardoso (1931.-1939.).