Pogledajte kako građani diljem Hrvatske obilaze groblja i pale svijeće za svoje najmilije povodom Svih svetih i Dušnog dana.
Na svetkovinu Svih svetih, Crkvena liturgija ističe, štuju se oni koji su proglašeni svetima, ali i svi oni neznani koji su svojim životom težili idealu svetosti. Naime, svi ljudi pozvani su na svetost koja približava Bogu i bližnjima u zajednicu koja nadilazi ovozemaljski život.
U tom zajedništvu svetih, vjernici se prisjećaju onih koji su u raju. Za njih mole i posebno se prisjećaju zajedništva s njima na Dušni dan, blagdan nakon Svih svetih.
Ove su godine građani uoči ovih blagdana pripremali i pohodili grobove svojih najmilijih pridržavajući se epidemioloških mjera, ali ne tako strogo kao prošle godine.
Zagreb
Zadar
Šibenik
Vukovar
Dugo Selo
Nakon Svih svetih, 2. studenoga, slijedi Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih, kada se sjećamo naših dragih pokojnika. Ako ovaj spomendan kalendarski padne u nedjelju, slavi se 3. studenoga. Tradicija seže u 7. stoljeće kada je sv. Odilon iz samostana Cluny uspostavio nadnevak 2. studenoga danom redovničke molitve za sve vjerne mrtve, a u 20. stoljeću, točnije 1915. godine, papa Benedikt XV. odredio je zakonom da svi svećenici toga dana imaju prikazati tri mise: jednu za duše vjernih mrtvih, drugu na papinu nakanu, a treću na nakanu dotičnoga svećenika.
Vjeru u onostrani život, u život nakon fizičke ili biološke smrti, liturgija izražava riječima: ″Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima. I pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima.″ Toga dana vjernici mole za duše svojih pokojnika, pohode im grobove donoseći svijeće i cvijeće. U molitvi zazivaju Božje milosrđe da ih očisti od svih grijeha i slabosti te ih uvede tamo gdje kršćanska vjera i nada zadobivaju perspektive nebeske svjetlosti i vječnoga nepomućenog mira.