Čak i za povjesničare točno vrijeme nastanka remetske crkve i kipa remetske Majke Božje je misterij. Najstariji tragovi sežu do 13. st., kad je iz Ugarske u Remete došao prvi pavlin, redovnik Iskvirin, po svemu sudeći Hrvat rodom. On je, navodno, poslan da u Hrvatskoj utemelji pavlinsku zajednicu, pustinjački crkveni red nazvan po sv. Pavlu, prvom pustinjaku. Prvi pouzdan podatak o pavlinskom samostanu nalazi se u darovnici zemljišta iz 1288., u kojoj se izravno govori o daru redovničkoj kući Blažene Djevice kraj Zagreba. Ta se godina još i danas u remetskoj crkvi obilježava kao rođendanska.

Toponim Remete, po kojemu je poslije nazvano i selo nastanjeno na obližnjem brijegu, pavlini su, u duhu svoje karizme, izveli od latinske riječi i eremus, što na hrvatskom znači pustinja. Na temelju vrijednih posjeda, dobivenih od zagrebačkog Kaptola i nekih plemića, remetski su pavlini materijalno ojačali. Dograđivali su samostan i crkvu, obnavljali i širili pobožnost prema Gospi.

Ali, kao i u hrvatskom narodu čiju su sudbinu dijelili, bilo je i među njima jedva podnošljivih udaraca sudbine: požara i kuge više puta, osmanlijskog pustošenja, pljačkanja i ubijanja dvanaest redovnika-pustinjaka jer se nisu htjeli islamizirati, pa opet kuge 1610. od koje su, primjerice, u samostanu pomrli svi pavlini, a samostan opustio.

Nejasna povijest kipa

Neki drže da je kip sa sobom donio utemeljitelj samostana, pavlin Iskvirin, dok drugi misle da ga je izradio pavlin Pavao de Lomirhia. Na njemu stoji tekst: “1490. godine brat Pavo Poljak bî ga rezao”.

Remetski Gospin kip predstavlja vitku i mladenačku Majku u stojećem stavu s razmjerno velikom Djetetom u naručju, koje desnicom grli Majku oko vrata. Djevičino je tijelo zaodjenuto haljinom i zaogrnuto gusto nabranim plaštem.

Gospa Remetska / Foto: karmelićani Remete

Tijekom vremena čudotvorna su događanja, u čijem se središtu nalazio Gospin kip, razglasila remetsku crkvu, koja je postala hodočasničko mjesto i među hodočasnicima nazvana Pharmacopaea Coelestis (Ljekarna nebeska).

Najpoznatiji pavlinski barokni slikar Ivan Ranger fresko slikama oslikao je cijelu remetsku crkvu, ali u Bolléovoj obnovi nakon potresa 1880., Rangerovo djelo je prežbukano i obojano zelenom bojom. Ostali su jedino medaljoni pod pjevalištem i jedna uljana slika na zidu.

Rangerovi medaljoni

U medaljonima je Ranger naslikao pedeset i devet prizora čudesa remetske Gospe, a pod svakom slikom ispisan je kratak sadržaj na latinskom. Primjerice: “Sinčića gospodara utvrde Medvedgrada neki je dvorjanin zadavio svježom šljivom. Učinio je to iz mržnje prema djetetovoj dadilji. Dijete je doneseno u Remete i položeno pred oltar sv. kipa. Nakon tri dana vratilo se u život. Dogodilo se to oko 1250.”

To je najstarije čudesno događanje vezano za kip Majke Božje Remetske.

Iz crkvenih knjiga sa zahvalama Ranger je izdvojio slučajeve koji su ga se najviše dojmili i oslikao ih. To su, dakle, čuda iz prijašnjih, ali i današnjih vremena koja se događaju u remetskoj crkvi, i po njima je svetište poznato.

Kip je mijenjao mjesto, ali hodočasnici su uvijek dolazili

U svetištu Najvjernije Odvjetnice Hrvatske na poseban se način štuje gotički čudotvorni Gospin kip. Gospin je oltar, nekoć drveni, stajao u južnoj, pobočnoj kapelici koja je posvećena 1654. godine. Budući da je bila sagrađena na vlažnu i nesigurnu tlu te se više nije dala popraviti, Gospin kip prenesen je 1702. godine na oltar sv. Pavla Pustinjaka.

Remetsko svetište / Foto: karmelićani Remete

Kip Majke Božje s djetetom postavljen je u kasnogotički drveni oltar, od kojega je sačuvan samo središnji dio. Taj gotički fragment uklopljen je u ranobarokni mramorni glavni oltar, koji nije samo remek-djelo, nego i jedan od najljepših oltara u Hrvatskoj. Nastao je prije 300 godina, a u Ljubljani ga je izradio pavlin Tomo Jurjević, zajedno s pavlinskim kiparom Pavlom Bellinom.

Kipu je 1490. godine dodan drveni pozlaćeni kasnogotički ukrasni okvir, u kome se nalaze kipići sv. Barbare i sv. Hedvige s desne, te sv. Katarine i sv. Agneze s lijeve strane. Kada se Gospin lik gledao s određene udaljenosti, s desne strane, mogao se primijetiti Gospin smiješak. Nažalost, nakon temeljite obnove kipa 1998. to više nije moguće. U vrijeme  biskupa Maksimilijana Vrhovca, oltar je premješten u svetište crkve, gdje se i danas nalazi.

Stanje nakon potresa

Nažalost, u potresu 22. ožujka 2020. najteže je stradao prezbiterij crkve Uznesenja BDM u Remetama. Oštećen je luk crkve koji spaja prezbiterij i donju lađu te prijeti opasnost od urušavanja.

Postavljanje skele / Foto: Župa Remete

Glavni oltar, na kojemu je kip Gospe Remetske, Zagovornice Hrvata, teško je oštećen te se od njega odvalio kamen. Svod prezbiterija i zidovi popucali su na mnogim mjestima, uništene su freske i palo je mnogo žbuke, a na mnogim mjestima žbuka visi sa stropa te prijeti opasnost od njezina pada.

Zato je dragi lik “Zagovornice Hrvatske – Advocatae Croatiae” u petak, 27. kolovoza 2021. skinut s glavnog oltara crkve i pohranjen na sigurno mjesto. Kip je uklonjen zbog skorog početka radova na oltaru, ali i predstojeće konstruktivne obnove crkve stradale u prošlogodišnjem potresu.

Misno slavlje na blagdan Male Gospe u 18 sati i procesiju u 19 sati predvodi zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, u zajedništvu s remetskim karmelićanima.

Dođite, priključite se misnom slavlju i procesiji i tako počastite Gospu Remetsku!