​Hodočašća nas potiču da Boga tražimo u mirnom koraku prašnjavog puta, daleko od užurbane stvarnosti svijeta, sa željom da ga susretnemo i ostvarimo s Njime istinski odnos koji nam svakodnevica poput mrene često onemogućava. Jedan od takvih putova je poznati Camino de Santiago u koji se polako umrežava i Hrvatska. Nakon što je prije dvije godine označen put kroz otok Krk, ove godine Bratovština sv. Jakova apostola iz Samobora krenula je u sedmogodišnji projekt označavanja drugih trasa po Hrvatskoj koje će ukupno iznositi oko 2 tisuće kilometara i činit će tzv. Camino Hrvatska.

Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Kako nastaje hrvatski Camino rekao nam je u emisiji Put pod noge Radovan Librić, tajnik udruge Ekosspiritus pri kojoj djeluje Bratovština sv. Jakova apostola.

Ova je Bratovština sljednik tradicije hrvatskih bratovština još od 13. stoljeća, rekao nam Librić: „Bratovština djeluje malo više od pet godina i od tada smo se povezali s nadbratovštinom u Santiago de Composteli, izdali hrvatsku verziju hodočasničke putovnice i korak po korak uspostavili veze s drugim bratovštinama diljem Europe. Zatim smo uvidjeli da smo ostali jedina zemlja u Europi koja nema označene Camino putove, a nekadašnje bratovštine u 13. stoljeću, pa i ranije, pomagale su hodočasnicima pri odlasku u Santiago de Compostelu, u ono vrijeme kad nije bilo modernog načina prijevoza nego je čovjek sve činio pješice.”

Naš gost je podsjetio kako su neki naši gradovi poput Šibenika, Zagreba i drugih, ali i dalje na istoku među kojima je najudaljeniji Carigrad, označeni kroz povijest kao mjesto polaska za Santiago de Composelu. Mnogi narodi su kretali s kućnoga praga, a svi ti putovi sabiru se u mjestu Saint Jean Pied de Port ispred Pirineja odakle se nastavlja put od 800 kilometara do Santiaga.

Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Camino de Santiago kulturna je cesta Europe, a dijelom te mreže od sada postaje i Hrvatska

Podsjetio je također kako putovima kroz Španjolsku godišnje prolazi oko 500.000 hodočasnika ili hodača, jer nisu svi hodočasnici, a općenito u Europi različitim tematskim putovima koji su vezani uz sv. Jakova oko milijun ljudi hoda kroz neke dionice. „Ta brojka raste iz godine u godinu, još od onog vremena kad je sv. Ivan Pavao II. imao susret s mladima na brdu ispred Santiaga i kad je ponovno aktualizirao hodočašće. Kako je interes rastao, počeli su se obnavljati srednjovjekovni putovi što traje unazad 40-50 godina. To želimo u Hrvatskoj”, rekao je Radovan Librić te nastavio: „Motiv je Camino, put, putovanje, a u Hrvatskoj želimo kroz dvije dionice, sjevernu i južnu, te treću koja će spajati te dvije dionice, pozvati ljude na susret s Hrvatskom, njezinom kulturom, poviješću, kršćanskim korijenima i prekrasnom kršćanskom baštinom.”

Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Dionice hrvatskog Camina

U prvoj fazi kroz sedam godina krenut će trasiranje iz Slavonije, iz Osijeka i Vukovara; vukovarska trasa će ići preko Đakova i Požege do Virovitice, a osječka će preko Našica do Virovitice gdje će se spojiti s prvom trasom. Nastavit će dalje prema Đurđevcu, Koprivnici, zatim kroz ludbreško svetište sve do Preloga u Međimurju gdje je župna crkva sv. Jakova i spustiti se na Čakovec gdje će biti prilaz Jakobovoj poti, slovenskoj inačici Puta sv. Jakova. U Čakovcu će biti moguć priključak prema Trstu, ali će put ići i prema Varaždinu, a iz Varaždina do Majke Božje Bistričke.

Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Južna ruta će krenuti u Dubrovniku, izići iz granica Hrvatske prema Međugorju, vratiti se natrag prema Imotskom, Sinju, Splitu, Šibeniku, Zadru, Starigradu Paklenici, iz Karlobaga prema Velebitu kroz Premužićevu stazu do Vratnika, zatim prema Rijeci te kroz dva kraka do Pazina i mjesta gdje se ponovno spaja sa slovenskom Jakobovom poti.

Spojni put je predviđen iz Marije Bistrice prema Zagrebu dijelom Stepinčeva puta, zatim preko Samobora, Krašića i Karlovca kroz Nacionalno svetište sv. Josipa, a zatim prema Rijeci gdje će se spojiti s južnom dionicom.

Uz kopno, Bratovština će u Camino Hrvatska uključiti i četiri otoka: Krk, Brač, Hvar i Korčulu koji se spajaju na južnu dionicu.

Camino Krk / Foto: Camino Croatia

Camino Krk

„Camino Krk kao pilot-projekt pokazao je da su se za Camino Hrvatska počeli zanimati ljudi iz različitih zemalja, Poljaci, Česi, Talijani, Slovenci… koji na Krku žele upiti ono nešto drugačije od ljetovanja; staza je okrenuta unutrašnjosti otoka i posjećuje svetišta, znamenite crkve, dakle Krk se upoznaje na jedan drugačiji način”, rekao je Librić.

Podsjetio je zatim kako iz hrvatske povijesti i baštine znamo da su tu prolazili stari hodočasnički putovi te da mnoga posvećena mjesta u spomenu naroda svjedoče da su tu bili stari putovi za Santiago. Uz katedralu sv. Jakova u Šibeniku, mnoštvo je kapeli, crkava i oltara koji su posvećeni sv. Jakovu što pokazuje da smo na tim srednjovjekovnim putovima bili živa destinacija i mjesto prolaska hodočasnika. „I neki muzeji u Španjolskoj s predmetima poput kabanice slavonica, dokazuju da su ljudi s takvom kabanicom iz Slavonije dolazili do Santiago de Compostele. Neki su išli na jug u Jeruzalem ili na neka druga mjesta, neki u Rim, a neki su išli u Santiago de Compostelu”, dodao je.

Camino Podravina

Priručnik za hodočasnike

Kod svake dionice Bratovština sv. Jakova će izdati knjižicu s kulturno-povijesnim znamenitostima rute, prijedlozima gdje noćiti, ali i mogućim radionicama, muzejima, kulturnim događajima, nekim specifičnostima u arhitekturi, u sakralnim objektima. Do kraja godine planiraju trasirati prve dvije dionice, podravsku od Ferdinandovca do Ludbrega te južnu od Imotskog do Sinja s granicom prema Međugorju.

Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Kako pomoći u stvaranju hrvatskog Camina?

Stranica Put sv. Jakova sadrži sve bitne informacije, također i adrese i kontakte za one koji će se htjeti pridružiti Bratovštini u markiranju i pripremi dionica, a svi su pozvani javiti im gdje su sve kapele, crkve ili oltari posvećeni sv. Jakovu apostolu u Hrvatskoj.

Radovan Librić / Foto: Facebook ‘Put sv. Jakova Hrvatska’

Što nam donose pješačenja?

Na ovo pitanje naš gost Radovan Librić podsjeća kako je hodočašće u biću hrvatskog čovjeka. „Na sjeveru hodočastimo u Mariju Bistricu, stoljećima su naši išli, ne moramo ni markirati te putove, Istra i Primorje idu prema Trsatu, jug prema Sinju… Mislim da ljudi odlaze na hodočašće zbog iskustva vjere, zajedništva i napora, iskustva drugih krajeva. Sudjelujući u pobožnostima, ali i u sakramentima euharistije i pomirenja čovjek duhovno raste. Odlazimo na hodočašće jer osjećamo radost u svom srcu, u susretu sa svetištem, tamo oživljuje naše srce, a na koncu i nada svijeta. ”

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje: