Nakon razornog potresa koji je koncem prošle godine pogodio Banovinu pokrenuo se val dobrote među hrvatskim iseljenicima diljem svijeta pa tako i među Hrvatima u Švedskoj. Kako je biti Hrvat u Švedskoj, jesu li Hrvati tamo međusobno povezani i kako su se organizirali za prikupljanje pomoći stanovnica potresom pogođenih područja, saznali smo od delegata Hrvatske inozemne pastve za Skandinaviju mons. Stjepana Biletića.
Mons. Biletić kako se pomoć prikupljala u Švedskoj, kako se ljudi reagirali na potres koji se dogodio u Hrvatskoj?
U Švedskoj imamo četiri hrvatske katoličke misije – Stockholm, Goteborg, Malomo i Jonkoping. Mi smo sudjelovati na svoj način. Inače ne samo da smo sudjelovati u prikupljanju za potres, nego i ranije smo surađivali s Hrvatskim i s Caritasom Bosne i Hercegovine tako da za 2000. godinu Hrvatska katolička misija je poslala u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu 407 tisuća i 290 švedskih kruna. Što se potresa tiče jedan veliki dio je upućen samostanu Karmelićanki Božanskog Srca Isusovog u Zagrebu koji je oštećen u potresu, zatim za obnovu Katedrale i obnovu kuće Služavki Malog Isusa i još neke druge manje projekte i na račun Caritasa Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uključujući i 2021. godinu do sada smo poslali direktno na Caritasov račun 101 tisuću švedskih kruna za potres, to znači da je u ove dvije godine 2020. i 2021. HKM Stockholm poslala 508 000 kruna. Što se tiče misije Goteborg oni su u 2020. godini poslali 105 000 švedskih kruna, a u 2021. veliki dio je išao za kupnju stambenih modula. Misije Goteborg je poslala 409 000 švedskih kruna. Misija Jonkoping je poslala 72 000 švedskih kruna za stradale u potresu. Misija u Malmou nije poslala ništa direktno, ali je prikupljeno 200 000 švedskih kruna i velečasni mi je rekao da će to predati kada dođe u Hrvatsku. To su cifre koje ja imam na raspolaganju i što smo učinili. Ponavljam još jednom u ovo što sam spomenuo uključeni su i drugi manji projekti.
Mons. Stjepan Biletić
Koliko su se ljudi odazvali, kakva je bila njihova reakcija na ono što se događalo u Hrvatskoj nakon razornog potresa?
Ljudi su bili vrlo darežljivi i sve su to dobrovoljni darovi vjernika koji se okupljaju na Misi. Imali smo vrlo često zajedničku kavu koju priređuje jedna obitelj, a ostali daju dobrovoljan prilog koji ide za Caritas. Ja sam osobno vrlo zadovoljan i ponosan na ljude s kojima surađujem, na njihov odaziv i na zajedništvo koje ostvarujemo i na način koji pomažemo Hrvatskoj.
Možete li nas upoznati s misijom u Stockholmu u kojoj djelujete, za koliko vjernika skrbite i kako su povezani Hrvati koji tamo žive?
Moramo znati da je ovdje misija jedno veliko područje, ja imam Mise u pet šest gradova od kojih su neki udaljeni i po 160 km, u te gradove idem jedanput ili dva puta mjesečno. U Stockholmu imam redovito mise i onda uvijek nekamo idem nakon mise u Stockholmu, a po potrebi odlazim i preko tjedna radi sprovoda, krštenja, vjenčanja i tako dalje. Dakle računam oni koji su aktivni u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Stockholmu njih je oko 2 500 do 3 000 to su ljudi koji su angažirani, koje ja susrećem na misama i na drugim sakramentima. To je jedno veliko područje za naše prilike i kada kolegama u Hrvatskoj kažem da na primjer imam Misu u Stockholmu, a onda nakon toga imam misu u 160 kilometara udaljenom gradu i isti dan se vraćam, oni to ne mogu shvatiti, ali nedjelja je za nas putovanje kada nemamo vremena ni za ručak.
Vjerujem da kada se toliko trudite oko toga da služite Misu i u drugim gradovima, osim u Stockholmu, Hrvatima koji su vjernici to puno znači…
Da, to je jedan lijep susret, jedno okupljanje na zajedničkoj misi, ali oni povremeno odlaze i na Misu na švedskom jeziku. Djeca vole doći na Misu na hrvatskom jeziku i na druge sakramente, na ispovijed i na pripremu za blagdane i jako lijepo doživimo taj susret.
Hrvati za vrijeme hodočašća Brigiti Švedskoj u njezinoj crkvi u Vadsteni
Jesu li Hrvati koji žive u Stockholmu međusobno povezani i zbog nekih drugih aktivnosti ili ih najviše okuplja katolička misija?
U Švedskoj je više od 30 godina djeluju Hrvatska društva koja i danas djeluju i koja također na svoj način sudjeluju u pomoći Hrvatskoj, pogotovo sada nakon potresa u Petrinji i drugim mjestima. Oni na svoj način okupljaju ljude, imaju određene zabave i svrha svega onoga što se na tim zabavama zaradi jest pomoći Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Mislim da ljudi ne znaju mnogo o tome kako žive Hrvati izvan domovine, znamo više o Hrvatima u Austriji i Njemačkoj, ali malo o onima koji žive u Skandinavskim zemljama.
To ste dobro spomenuli, kontakt se lakše održava s našim Hrvatima koji su u Austriji i u Njemačkoj jer je to puno bliže i oni dolaze često u Hrvatsku. Švedska je protestantska zemlja, a do 2000. godine postojala je takozvana Švedska državna crkva dakle ona je pripadala državi, međutim 2000. godine se razdvojila. Uglavnom katolici su u Švedskoj manjina.
Katedrala sv. Erika u Stockholmu