Stjepan Damjanović je bio dugogodišnji profesor staroslavenskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

“Staroslavenski jezik je bio predmet kojeg je bilo teško položiti. Primijetio sam kao student da tu postoje neki problemi i da jako malen broj studenta to voli, a puno više onih kojima je to stvaralo probleme. Povezivao sam staroslavenski s našom glagoljaškom kulturom koja je temelj povijesti hrvatskog jezika i književnosti. Teško možemo proučavati liturgijsku tradiciju bez glagoljaških staroslavenskih brevijara”, rekao je Stjepan Damjanović.

Božidar Petrač (lijevo) i Stjepan Damjanović (desno)/Foto: HKM

“Studenti su važan dio moga života. Toga više nema, ali sam se nastavio baviti znanošću. Proučavam i radim na glagoljaškim tekstovima. Danas to ide sporije nego prije, ali trudim se. Do nedavno sam imao puno posla i u Matici, a sada se sve to smanjilo”, naglasio je.

Stjepan Damjanović imao je i niz emisija na Hrvatskom katoličkom radiju koje su govorile o hrvatskom glagoljaštvu i nedavno je izdana knjiga “Crtice u hrvatskom glagoljaštvu”. “Ideja za knjigu došla je sa Hrvatskog katoličkog radija. Tražili su da pokušam što jednostavnije reći o najvažnijim temama iz hrvatskog glagoljaštva. Izdavači su mi rekli da knjiga dosta dobro prolazi. Jasno je da se nalazimo u teškom vremenu u kojem će netko teško izdvojiti i vrijeme i novac za knjigu ovakve tematike”, rekao je Damjanović.

Božidar Petrač (lijevo) i Stjepan Damjanović (desno)/Foto: HKM

“Ne može se današnji hrvatski jezik potpuno razumjeti bez poznavanja glagoljaške baštine. Čest sam posjetitelj svetišta Sveta Mati Slobode i za mene je to kroz cijeli niz godina mjesto vjerničkog okupljanja, ali i kulturološko i nacionalno okupljalište. Onamo smo svi zajedno pokušali pronaći ideje za boljitak naše Domovine”, zaključio je.