Protežući se od rta Kamenjak na sjeveru do Prevlake na jugu u dužini od 1100 kilometara s 41 000 metara ukupne visinske razlike, ovaj jedinstveni pješački put kombinacija je postojećih označenih planinarskih putova, šumskih cesta, poljskih puteva te manje prometnih lokalnih cesta. Via Adriatica otkriva i spaja prirodne, kulturne, povijesne i sakralne specifičnosti Hrvatske duž jadranske obale. Njezinih 13 dionica obuhvaća 14 planina, 12 rijeka, 2 jezera, 4 nacionalna parka, 3 parka prirode, 1 strogo zaštićeni rezervat te niz zaštićenih područja Hrvatske.
Via Adriatica prva je hrvatska dugometražna pješačka staza (long distance trail) koja povezuje prirodne, kulturne, povijesne i sakralne vrijednosti, ljepote i posebnosti Hrvatske od istarskog poluotoka Kamenjak na sjeveru do Prevlake na jugu. Upravo su to razlozi njezine jedinstvenosti ne samo u Hrvatskoj, u Europi već i u svijetu.
Za kretanje Via Adriaticom, obavezna je uporaba GPS uređaja i/ili mobitela kojim se prati snimljen GPS trag.
Via Adriatica sastoji se od 13 dionica koje obuhvaćaju 14 planina, 12 rijeka, 2 jezera, 4 nacionalna parka, 3 parka prirode, 1 strogo zaštićeni rezervat te niz zaštićenih područja prirode Hrvatske.
Planine kojima prolazi Via Adriatica su Učka, Grobničke Alpe, Snježnik, Risnjak, masiv Vinodolskog i Senjskog zaleđa, Velebit, Dinara, Svilaja, Kozjak, Poljička planina, Omiška Dinara, Biokovo, Zmijsko brdo i Sniježnica. Rijeke koje prelazi Via Adriatica su Raša, Cetina, Zrmanja, Ombla, Ljuta, Krčić, Krupa, Krnjeza i Butižnica, a prolazi i kraj Perućkog te Baćinskih jezera.
Zaštićena područja kroz koja prolazi Via Adriatica su Značajni krajobraz Donji Kamenjak, Značajni krajobraz Labin-Rabac-Prklog, Park prirode Učka, Nacionalni park Risnjak, Park prirode Velebit, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Paklenica, Posebni geomorfološko-hidrološki rezervat Krčić, Spomenik prirode Cetina-Vrela, Posebni rezervat Jadro, Značajni krajobraz Kanjon Cetine, Značajni krajobraz Brela, Park prirode Biokovo, Posebni rezervat u moru-Malostonski zaljev, Park šuma Trsteno-Brsečine, Spomenik parkovne arhitekture Dvije platane u Trstenom, Značajni krajobraz Rijeka Dubrovačka.
Planinski vrhovi iznad 1000 metara koje obuhvaća Via Adritica su Vojak (Učka), Obruč (Grobničke Alpe), Snježnik (Goranska visoravan), Risnjak (Goranska visoravan), Tuhobić (Goranska visoravan), Zagradski vrh (Vinodolsko zaleđe), Veliki Rujnik (Vinodolsko zaleđe), Vučjak (Sjeverni Velebit), Visočica (Srednji Velebit), Budakovo brdo (Srednji Velebit), Prikinuto brdo (Srednji Velebit), Visibaba (Srednji Velebit), Vaganski vrh (Južni Velebit), Sveto brdo (Južni Velebit), Tulove grede (Južni Velebit), Sinjal (Dinara), Velika Duvjakuša (Dinara – Troglavska skupina), Svilaja-vrh (Svilaja), Šćirovac (Biokovo), Sveti Ilija (Biokovo), Sveti Jure (Biokovo), Vošac (Biokovo) i Sveti Ilija (Sniježnica).
Viu Adriaticu može se prehodati u cjelosti, neke njezine dionice ili jednu od njih ukupno 13. Treba imati na umu da je fizička i mentalna priprema i kondicija nužna. No to ne znači da Via Adriatica nije prilagođena hodanju obiteljima s djecom, dapače. Sve što vas zanima o Vii Adriatici pročitajte na njezinoj Facebook stranici.
Eko kutak
Tijekom prolaska Viom Adriaticom odgovorno ponašanje je postulat jer ono utječe na prirodu kojom se hodač kreće. Cilj je ne ostaviti nikakav trag. Osim na njoj vrlo lako ih može primijeniti i u svakom drugom prirodnom okolišu.
Načela ponašanja na Via Adriatici:
-
Planiraj i pripremi se unaprijed
-
Hodaj postojećim stazama i kampiraj na ustaljenim mjestima
-
Pravilno zbrini otpad i ponesi ga sa sobom
-
Ostavi ono što pronađeš (osim ako nije ostavljeni otpad)
-
Budi oprezan s vatrom
-
Poštuj biljni i životinjski svijet, ali i neživu prirodu
-
Budi obziran prema drugim posjetiteljima