Razorni potres 29. prosinca 2020. teško je oštetio sisačku Katedralu. Žbuka sa zvonika pala je na crkvu i uništila krovište. U unutrašnjosti katedrale otpala je žbuka sa svoda. Uz pomoć vatrogasaca odmah se pristupilo spašavanju slika i kipova te je sve što se moglo spasiti pohranjeno u Veliki kaptol.

Osim toga, u potresu se zvonik pomaknuo za 30 cm i odvojio od katedrale. Zbog mogućeg urušavanja i opasnosti zvonik će biti razgrađen. 8. siječnja ove godine skinut je križ s vrha zvonika, 10. siječnja spuštena je kapa, a 11. siječnja spuštena su i tri zvona od 300, 600 i 1000 kilograma.

U potresu su potpuno uništene i orgulje iz radionice Edgara Pfaffa koje su 2015. ugrađene u kućište s početka 20. st. Na njih se urušio dio krovišta. Katedrala će se moći obnoviti, vjerojatno će se graditi novi zvonik, no o svemu će odlučiti struka.

Orgulje katedrale nakon potresa 2020. / Foto: Sisačka biskupija

Voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić nada se da će pri obnovi biti otkriveni novi arheološki nalazi, da će izroniti crkva iz rimskoga doba u kojoj je vjerojatno stolovao sv. Kvirin te da će katedrala zasjati novim sjajem.

Povijest

Crkva Uzvišenja Svetoga Križa na istom mjestu postoji od pamtivijeka – ab immemorabili – i to je njezina najveća povijesna vrijednost, s obzirom da crkva ima kontinuitet postojanja još od ranih kršćanskih vremena, odnosno više od 1700 godina.

Sama građevina je tijekom povijesti mijenjala svoj oblik. Oblik današnje katedrale formirao se tijekom posljednja tri do četiri stoljeća. Crkva je dograđivana u više navrata tako da ima dijelove iz različitih stoljeća. Ona je jednobrodna građevina s poligonalnim svetištem i zvonikom uz glavno pročelje, a u 16. stoljeću sagrađena je sakristija koja još uvijek postoji. Osim u prosincu 2020., ovu je crkvu razoran potres pogodio i 1909. godine. Potres je tada oštetio pročelje crkve pa je, umjesto dotadašnjega baroknog, izvedeno neoklasicističko pročelje koje stoji i danas.

U Domovinskom ratu crkva je bila dvaput granatirana te je nakon rata temeljito obnovljena. Tada je uređen i trg ispred katedrale na kojem su postavljeni arheološki nalazi rimske Sisciae.

Kulturna baština

Od inventara crkve, povjesničari umjetnosti kao posebnu vrijednost izdvajaju dva mramorna kipa sv. Andrije i sv. Franje Saleškog iz 1733. čiji je autor barokni majstor Francesco Robba. Glavni oltar Uzvišenja Svetoga Križa te pokrajnji oltari posvećeni Bl. Djevici Mariji i sv. Josipu izrađeni su u talijanskoj Val Gardeni, a svetište je njima opremljeno u obnovi nakon potresa 1909. godine.

Siščanima je drag i križni put koji je naslikao njihov sugrađanin akademski slikar Slavo Striegl. Križni put ima dvostruko značenje jer je Slavo Striegl (1919. – 2014.) preživio bleiburški Križni put koji mu je bio poticaj na stvaranje. Striegl je autor i dvije velike slike – sv. Kvirina i bl. Alojzija Stepinca, koje se nalaze u svetištu.

Crkva građena u 17. i 18. st. je bila velika i imala je veliki barokni oltar s mnoštvom svetaca. Njega je 1714., kao svoje posljednje djelo, napravila radionica koja je za Red sv. Pavla Pustinjaka – pavline izradila oltare u Olimju i Sveticama kod Ozlja.

Međutim, sisačkom župniku s početka 20. st. vlč. Miji Međimurcu oltar nije se sviđao jer, kako je zapisao u župnu spomenicu, na njemu „ima više svetaca nego na diki nebeskoj“. Stoga je, pri ponovnoj obnovi nakon potresa, oltar smjestio na lađu i poslao ga niz Kupu i Savu do Jasenovca za tamošnju crkvu. Oltar je, da bi u nju stao, trebalo smanjiti. Jasenovačka crkva uništena je u Domovinskom ratu, ali je oltar izvađen iz ruševina te je prebačen u Zagreb gdje je restauriran. Nakon obnove, vraćen je u jasenovačku crkvu gdje se i danas nalazi.

Monumentalni oltar iz svetišta jasenovačke crkve visok je 9 metara i širok 7,5 metara. Oltar ima tri kata i u vrijeme dok je još stajao u crkvi Sv. Križa u Sisku, imao je 25 skulptura. Tijekom vremena redoslijed skulptura unutar arhitekture retabla je više puta mijenjan. Poznato je da su neke skulpture bile premještane unutar crkve, a da su neke izgubljene. Skulptura sv. Kvirina nikada nije postavljena u Jasenovcu, tako da je smatrana izgubljenom, no tijekom radova Hrvatskoga restauratorskog zavoda pronađena je u Dijecezanskom muzeju u Zagrebu. Postoji mogućnost i da dvije skulpture anđela, koje se danas nalaze u Gradskom muzeju Sisak, također potječu s drugog kata ovog oltara.