Isklesane figure najstarijih poznatih jaslica na svijetu izložene su u jednoj od najtradicionalnijih rimskih crkava, prenosi Aleteia. U bazilici Svete Marije Velike nalaze se otkako ih je 1292. godine naručio papa Nikola IV. Te su godine figure donesene iz kapele Rođenja Isusova kako bi bile izložene pokraj oltara gornje crkve.

Figure je u mramoru oblikovao Arnolfo di Cambio krajem 13. stoljeća. Kipovi svetog Josipa, tri kralja i jedan lik s volom i magarcem originalni su, a onaj koji predstavlja Mariju i Djetešce Isusa preuređen je u 16. stoljeću. Stručnjaci ne znaju sa sigurnošću koliko je figura izvorno činilo cjelinu.

Prizor izložen u crkvi Svete Marije Velike nije najstariji prikaz Rođenja Isusova, s obzirom na to da se na freskama i mozaicima nalaze više od tisuću godina, ali to su prve jaslice u modernom obliku u kojima se koriste isklesane figure. Popularnost ovih jaslica pomogla je razviti tradiciju u drugim crkvama, što je dovelo do jaslica koje u današnje vrijeme postavljamo u svojim domovima.

Vjeruje se da je ovu scenu naručio papa Nikola IV., budući da je bio prvi papa franjevac. Naručivši izradu ovih mramornih figura, Papa je odao počast utemeljitelju svoga reda, svetom Franji, koji je prvi postavio jaslice 1223. godine. Bile su to žive jaslice, budući da je Franjo koristio stvarne ljude umjesto isklesanih figura kako bi predstavio sliku Rođenja u mjestu Greccio.

Najstarije jaslice na svijetu ostaju izložene u bazilici Svete Marije Velike u božićnom vremenu. U istoj crkvi izložene su i relikvije jaslica u koje je, prema evanđeljima, bio položen Isus čim se rodio, a koje je iz Jeruzalema poslao sveti Sofronije. Ti su dragocjeni ulomci umetnuti u pozlaćeni i posebno ukrašeni relikvijar koji se danas čuva unutar bazilike i još uvijek je vidljiv ispod glavnog oltara. Iz tog je razloga Sveta Marija Velika poznata i pod nazivom “Basilica ad Praesepem”, od latinske riječi praesepium (“jasle”).