"Na Badnjak smo posebno pozvani na budnost pred sam Kristov dolazak i to zahtijeva duhovnu spremnost. Također pozvani smo i na radost jer je Bog uzeo naše tijelo, Bog je uzeo našu narav da bi nas po svojoj žrtvi uzdigao u božanski život", poručio je član Hrvatske provincije franjevaca konventualaca Sv. Jeronima i magistar liturgijskih znanosti fra Zlatko Vlahek koji je trenutno na doktorskom studiju na Papinskom liturgijskom institutu pri Papinskom učilištu Sv. Anselma u Rimu.
Prema riječima fra Zlatka Vlaheka, Badnjak u ciklusu cjelokupnog došašća kao priprave pred svetkovinu Božića ne razlikuje se od drugih dana. No katolička tradicija na taj dan naglašava blizinu Božića, odnosno otajstvo Božjeg utjelovljenja.
Kako je napomenuo naš sugovornik, posebnost toga dana očituje se u tradicijama diljem Lijepe Naše, posebice u postu i skrušenoj molitvi obitelji.
Post kao priprava za dolazak Isusa Krista na Zemlju
“Zapravo kad pogledamo crkveni propisi ne zahtijevaju da se vjernici na taj dan pridržavaju posta, nego je to jednostavno pučka tradicija i pobožnost koja je iznjedrila post kao pripravu za dolazak Isusa Krista na Zemlju.”
Govoreći o etimologiji riječi “badnjak” fra Zlatko je objasnio da njezin korijen u praslavenskoj riječi “bad” znači “bdjeti”.
Pozvani smo na budnost pred sam Kristov dolazak
“Upravo je to ono što označava naš narod vjernicima, a to znači da smo na Badnjak posebno pozvani na budnost pred sam Kristov dolazak i to zahtijeva duhovnu spremnost. Također pozvani smo i na radost jer je Bog uzeo naše tijelo, Bog je uzeo našu narav da bi nas po svojoj žrtvi uzdigao u božanski život”, istaknuo je fra Zlatko.
Sv. Franjo prvi postavio žive jaslice
Na Badnjak se postavljaju i jaslice u domove kako bi se i na taj način uprisutnio događaj Božića.
“Znamo da je sv. Franjo Asiški 1223. godine u talijanskom mjestu Grecciu pripremio prve jaslice, žive jaslice koje su tradicija franjevaca do današnjeg dana. On je htio da u tom uprisutnjenju jaslica htio da čovjek doživi i prihvati, vidi, opipi toga Boga koji je vrlo često u našim životnim situacijama dalek, neshvatljiv i nedostižan. Upravo je to bio smisao i poticaj sv. Franji da uprisutni taj događaj.”
Kako je istaknuo naš sugovornik, ove godine se u Asizu na pročeljima Gornje bazilike sv. Franje i katedrale sv. Rufina nalaze projekcije Giottovih freski Isusova rođenja. Također, kao zahvala svim zdravstvenim djelatnicima na njihovoj vrijednoj žrtvi u vremenu pandemije koronavirusa, ispred bazilike postavljen je i kip zdravstvenog djelatnika.