Ovim radom, uz pomoć dosadašnjih novoobjavljenih studija znanstvenih istraživanja, sugeriramo, kao jednu od pomoći preventivne strategije, da bi neke od aktivnih tvari iz skupine bioflavonoida, potencijalno mogle snažno utjecati na inhibiciju (SARS-CoV-2) virusa. Tako, npr. studije pokazuju, da najveću inhibicijsku moć, između do sada istraživanih bioflavonoida za (SARS) koronavirus (SARS-CoV) – identificiran 2003. godine – ciljano djelujući na (SARS-CoV 3CLpro), ima hesperidin. Stoga se u novoobjavljenim radovima znanstvenih biomedicinskih istraživanja (od kojih smo za potrebe ovoga istraživanja konzultirali oko stotinu), sugerira i potencijalno inhibicijsko djelovanje hesperidina na novi (SARS-CoV-2) virus. Ista studija, također sugerira, da brazilin, galangin, fenilpropan iz galangala i kurkumin, mogu također imati snažna djelovanja u inhibiciji početne virusne infekcije stanice domaćina.

Osim navedenih, jedna od novoobjavljenih studija donosi kao potencijalne inhibitore COVID-19 glavne proteaze, kvercetin, kemferol, Luteolin-7-glukozid, i druge. Također, najnovije istraživanje, pokazuje, da je furin – enzim koji se naziva PACE (paired basic amino acid cleaving enzyme) – uistinu odgovoran za toliku patogenost virusa (SARS-CoV-2) te se u ovom radu sugerira, prema dosadašnjim studijama znanstvenih biomedicinskih istraživanja, flavon baikalein (5,6,7-trihidroksiflavon) iz skupine bioflavonoida, kao jedan od potencijalnih inhibitora furina. Osim baikaleina, u dosadašnjim se biomedicinskim studijama, kao potencijalni inhibitori furina, spominju i prirodni flavonoidi iz klase flavona: krizin i oroksilin A.

Radom se želi, utemeljeno na dosadašnjim saznanjima o biljnim spojevima, morfologiji obrađivanog virusa i ljudskog organizma, načinima djelovanja u ovom radu obrađenih bioflavonoida, biti jedna od mogućih pomoći službenoj preventivnoj medicini, sugerirajući obogaćivanje prehrane ljudi određenim namirnicama, bogatim spomenutim bioflavonoidima, kao jednu od potencijalnih preventivnih strategija, uz obavezno poštivanje preventivnih odredaba i strategija nadležnih javnozdravstvenih službi, u svrhu očuvanja ljudskog zdravlja, s posebnim ciljem potencijalnog umanjivanja lokalne transmisije virusa.

Konačno, uz pomoć dosadašnjih istraživanja prikazanih u ovom preglednom radu, pomno su izabrane biljke koje čine čajnu mješavinu FraMuNal. Ova čajna mješavina sadrži 10 biranih biljaka koje su bogate različitim skupinama bioflavonoida kao što su: Quercetin, Baicalein, Kaempherol, Hesperidin, Rutin, Luteolin…

Čajna mješavina je rađena nakon što se istražilo oko stotinu do sada objavljenih znanstvenih studija širom svijeta s područja biomedicinskih, biokemijskih i drugih znanosti o protuupalnom, antibakterijskom, antivirusnom te antikancerogenom djelovanju navedenih bioflavonoida.

Prema do sada objavljenim znanstvenim studijama Hesperidin je perspektivni kandidat za prevenciju zaraze od različitih mikroorganizama kao i skupinu virusa koje zovemo koronavirusima. U dosadašnjim, većinom “in vitro” znanstvenim studijama, Hesperidin je naveden kao onaj za koji se sugerira da može poremetiti interakciju ACE2 s RBD-om S glikoproteina SARS-CoV-2 virusa čime se može ometati ulazak virusa u stanicu za što virus koristi ACE2 receptore, te se smatra da blokira, kao i Baikalein 3CL proteazu SARS-CoV-2 virusa. Iako je ovo samo sugeriranje o mogućem djelovanju Hesperidina na navedenu interakciju između virusa i stanice domaćina, Hesperidin svakako poboljšava stanični imunitet domaćina, minimalizira oslobađanje medijatora upale, a osim toga štiti od venske tromboembolije…

Osim Hesperidina, Quercetin je poznati flavonoid čija su antivirusna svojstva istražena i dokazana brojnim studijama. Postoje dokazi da istodobna primjena vitamina C i Quercetina vrši sinergijsko antivirusno djelovanje zbog preklapanja antivirusnih i imunomodulatornih svojstava i sposobnosti askorbata da reciklira Quercetin, povećavajući njegovu učinkovitost.

Quercetin pokazuje širok raspon antivirusnih svojstava koja mogu interferirati u nekoliko stadija virulencije patogena – ulazak virusa, replikacija virusa, oslobađanje repliciranih virusa iz stanice domaćina…

Također, dosadašnje znanstvene studije sugeriraju da se i flavonoidi Kaempherol, Rutin, Luteolin mogu preventivno koristiti kao zaštita ljudskih stanica od različitih koronavirusa jer ometaju interakciju virusa i stanice domaćina, te svakako povoljno utječu na imunitet domaćina kao i na minimaliziranje različitih medijatora upale, proinflamatornih, odnosno, proupalnih citokina. Međutim, jer se radi samo o sugeriranju mogućeg djelovanja navedenih bioflavonoida, njihova klinička primjena na bolesnicima s COVID-19 razvijenom bolesti mora biti dodatno potvrđena te je stoga predmet daljnjih istraživanja i kliničkih ispitivanja.

Baicalin i Baicalein identificirani su i predloženi kao prvi mogući nekonvencionalni inhibitori SARS-CoV-2 3CLproteaze i pokazali su snažno antivirusno djelovanje u staničnom sustavu. Izuzetno otkriće predstavlja nova znanstvena studija koja pokazuje da se interakcija Baikaleina sa SARS-CoV-2 3CLproteazom značajno razlikuje od načina do sada poznatih inhibitora. Jednostavna kemijska struktura, jedinstveni način djelovanja i snažne antivirusne aktivnosti “in vitro”, zajedno s povoljnim sigurnosnim podacima iz dosadašnjih kliničkih ispitivanja, naglašavaju da Baikalein pruža veliku priliku za razvoj hitno potrebne Anti-koronavirus terapije i svakako predstavlja jednog od najboljih prirodnih preventivnih sredstava. Ipak, treba naglasiti da ne postoji dovoljno kliničkih ispitivanja kojima bi se potvrdila sva navedena moguća djelovanja, odnosno, kojima bi se potvrdila interakcija navedenih bioflavonoida sa SARS-CoV-2 virusom, uzročnikom bolesti COVID-19. Ipak, navedeni flavonoidi blagotvorno djeluju na imunološki sustav i opće stanje ljudskog organizma, što također može biti jedna od preventivnih mjera u borbi protiv ove pandemije.

Dakle, ovaj pregledni rad, u kojem su navedena samo neka od dosadašnjih istraživanja, kao jedan od oblika sugestije, želi predložiti jednu od mogućih strategija pomoći javnom zdravlju i potaknuti na daljnja istraživanja, poštujući pritom, svu autonomiju, stručnost i mjerodavnost javnozdravstvenog sustava, kao i cjelokupne biomedicine i njima bolje poznatih datosti vezanih uz strategije smanjenja sveopćih pandemijskih posljedica uzrokovanih (SARS-CoV-2) virusom.

Baikalein (5,6,7-trihydroxyflavone) – jedan od inhibitora Furina

Furin je protein u ljudima kodiran kao FUR-gen. Također, furin je i enzim koji se naziva PACE (paired basic amino acid cleaving enzyme), a pripada skupini proproteinskih konvertaza, što uključuje i proteaze. Furin je, dakle, stanična endoproteaza koja proteolitički aktivira veliki broj prekursora proteina u različitim dijelovima sekretornog puta. Funkcionalno, furin ima dvije glavne substanične lokalizacije: u trans-Golgijevoj mreži i na staničnoj površini. U trans-Golgijevoj mreži, furin cijepa i aktivira brojne stanične supstrate poput izvanstaničnih proteina matriksa, signalnih peptida, faktora rasta, serumskih proteina, staničnih transmembranskih receptora i ionskih kanala. Na staničnoj površini, furin cijepa brojne patogene supstrate kao što su bakterijski toksini i virusni fuzijski peptidi. Brojni proteini koji postaju aktivni cijepanjem furina uključeni su u širom rasprostranjene ljudske bolesti poput patogenih infekcija, neuroloških bolesti, tumorigenezu, invaziju tumora, angiogenezu i metastaze tumora. Važan korak kod cijepanja furinom je prepoznavanje specifičnog cijepajućeg mjesta nalik furinu koje predstavlja supstrat za furin. Na taj način furin cijepa i virusne fuzijske peptide, nekih virusa koji blizu svog proteinskog izdanka (Spike protein) imaju specifično cijepajuće mjesto nalik furinu, što je onda i supstrat za furin. Pod tim uvjetom, fuzijski glikoproteini na površini nekih virusa vežu se na receptore stanice. Vezanjem dolazi do konformacijske promjene koja omogućuje proces miješanja lipida kojim nastaje tzv. hemifuzijski intermedijer. Naposljetku se formira fuzijska pora koja omogućuje izmjenu citoplazmatskog sadržaja što dovodi do ulaska nukleokapside virusa u citoplazmu stanice domaćina. Nedavno, nakon izolacije genoma (SARS-CoV-2), u više objavljenih znanstvenih radova, istraživalo se specifično mjesto cijepanja nalik furinu na (Spike proteinu) proteinskom izdanku (SARS-CoV-2) koronavirusa. Do tada se samo pretpostavljalo da je furin jedan od mogućih razloga veće patogenosti ovog virusa za razliku od svih drugih virusa iste skupine. Ulogu Furina u replikaciji SARS-CoV-2 virusa potvrđuje u svom radu i naš mladi znanstvenik Dr. sc. Tomislav Meštrović u časopisu “News Medical Life Sciences”. Otprije je poznato, da je furin, jedan od proteaza odgovoran za aktivaciju glikoproteina ovojnice (HIV) virusa i aktivaciju toksina bakterija.« Morfološki, koronavirusi su obavijeni lipidskom ovojnicom, na kojoj se nalaze glikoproteinski izdanci kojima se virus prihvaća na stanicu domaćina, a budući da je furin izrazito prisutan u plućima čovjeka, koronavirus koji zahvaća respiratorni trakt, može uspješno iskoristiti furinu sličnu konvertazu na svom površinskom glikoproteinskom izdanku za aktivaciju iste. Također, prema istraživanjima iz 2014/15. godine, imaju ga i drugi CoV virusi (HCoV-OC43, MERS-CoV, MHV-A59) koji u svojim S-proteinima sadrže mjesta cijepanja nalik Furinu.

Međutim, najnovije istraživanje, pokazalo je, da je Furin uistinu odgovoran za toliku patogenost virusa (SARS-CoV-2). Najnovija studija, tako pokazuje, da mjesto cijepanja Furina (FCS) može pomoći (SARS-CoV-2), zbog čega je razina Furina, u oboljelih od COVID-19 viša u cijelom tijelu, posebno u žlijezdama, jetri, bubrezima i debelom crijevu, te tim djelovanjem (FCS) može pomoći (SARS-CoV-2) da zarazi te organe.

Dakle, inhibicija takvih enzimskih procesa može predstavljati potencijalnu antivirusnu strategiju – jer nedavno je zabilježeno, da u nastojanju ograničenja virusne infekcije, stanice domaćina, zaražene većim brojem virusa, stvaraju interferonski odgovor inhibicijom enzimske aktivnosti enzima sličnih Furinu. Sve u svemu, dosadašnja istraživanja sugeriraju da inhibitori Furina mogu doprinijeti inhibiranju širenja virusa i njegovoj lokalnoj transmisiji – kako stoji u navedenim istraživanjima.

Kao jedan od potencijalnih inhibitora Furina u literaturi nalazimo flavon Baikalein (5,6,7-trihydroxyflavone) koji pripada skupini prirodnih flavonoida. Osim njega u literaturi se još spominju prirodni flavonoidi: chrysin, oroxylin A i glycoside. Objavljeni radovi su istraživali inhibiciju proliferacije i migracije tumorskih stanica in vitro pod utjecajem spomenutih flavonoida – inhibitora Furina – izoliranih iz biljke Oroxylum indicum. Rezultati su pokazali, da Baikalein posjeduje najveći inhibirajući efekt zaustavljajući proliferaciju i migraciju analiziranih tumorskih stanica in vitro. Već 10 μM Baikaleina potpuno blokira proliferaciju tumorskih stanica nakon 5 dana.

Zanimljivo je da se flavon Baikalein nalazi u određenoj količini i u Timijanu (Thymus vulgaris L) i aktivna je komponenta u suzbijanju MRSA bakterije jer postoji sinergija između baikaleina i tetracyclina, te između baikalein i beta-lactamsa protiv ove methicillin-rezistentne bakterije Staphylococcus aureusa.

Po svemu sudeći, iako su neki od ovih istraživanja rađeni in vitro moguće je da bi flavon Baikalein (5,6,7-trihydroxyflavone) ekstrahiran iz Timijana (Thymus vulgaris L) mogao pomoći oko suzbijanja lokalne transmisije virusa (SARS-CoV-2) zbog svojeg inhibitorskog djelovanja na furin. Također se na temelju dosadašnjih studija može zaključiti da bi flavon Baikalein potencijalno mogao koristiti i u liječenju bolesti (COVID-19).

Baikalein (5,6,7-trihydroxyflavone) osim u Timijanu (Thymus vulgaris L) nalazimo u određenim dijelovima biljaka Scutellaria baicalensis, Scutellaria lateriflora i Oroxylum indicum.

Baikalein je prema nekim in vitro studijama potvrđen kao inhibitor 3Cl proteaze SARS-CoV-2 virusa.

Hesperidin kao nova mogućnost

Studija objavljena u srijedu 18. ožujka 2020. u časopisu New England Journal of Medicine, pokazuje da, lijek Kaletra koji sadrži kombinaciju lopinavira i ritonavira, nije toliko učinkovit u liječenju teških oblika bolesti COVID-19, jer razlike, za sada, u kliničkom oporavku i mortalitetu nisu bile statistički odviše značajne, već značajne i skromne.

Ipak, studija objavljena 12. ožujka 2020., sugerira, da Hesperidin može biti nova mogućnost za liječenje i prevenciju bolesti COVID-19 jer Hesepridin – kojeg nalazimo u bijelom (albedo) sloju usplođja citrusa – snažno utječe na inhibiciju (SARS-CoV 3CLpro) virusa identificiranog 2003. godine. Zbog istih razloga sugerira se potencijalni utjecaj na moguću inhibiciju (SARS-CoV-2) virusa, jer Hesperidin možda ostvaruje bolju interakciju sa (SARS-CoV-2) proteazom u odnosu na Lopinavir. Osim toga, Hesperidin je također pokazao bolju interakciju sa Spike-RBD-om u usporedbi s Nafamostatom, referentnim spojem za vezanje na RBD-S, što omogućuje da se budućim ispitivanjima razmotri može li Hesperidin biti potencijalna nova mogućnost za prevenciju i moguće liječenje bolesti COVID-19 jer bi potencijalno mogao djelovati na trostruke esencijalne receptore zaustavljajući daljnju virusnu infekciju i replikaciju.

Osim Hesperidina, navedena studija pokazala je da, brazilin, galangin, phenylprophane iz galangala i curcumin, imaju također snažna djelovanja u inhibiciji početne virusne infekcije stanice domaćina. Sva ta saznanja predstavljaju potencijalne inhibicijske efekte na (SARS-CoV-2) infekciju i razvoj, koje potencijalno, zbog svojih aktivnih sastojaka, u sebi imaju neke biljke iz porodice agruma – Citrus spp., kao i biljke, Curcuma sp., C. sappan, i A. galanga, pa možda mogu biti jedno od potencijalnih rješenja za prevenciju i moguće liječenje bolesti COVID-19.

Isto tako, osim HESPERIDINA, neki agrumi iz porodice Citrus spp. sadrže i nekoliko methoxy-flavonoida, kao što su: hesperetin, tangeretin, naringenin, i nobiletin. Svi potonje navedeni flavonoidi, kroz dosadašnja istraživanja, pokazuju određene interakcije zbog kojih potencijalno mogu postići inhibicijski efekt protiv virusne infekcije i replikacije. Navedeni flavonoidi najčešće se nalaze u cijelom plodu i ponajviše usplođju – bijelom (albedo) sloju – agruma – Citrus spp.

Iako, ovi flavonoidi bude nadu u prehrambenoj industriji, kao bioaktivni sastojci, ipak nije preporučljiva samokonzumacija jer su potrebna daljnja istraživanja, kako bi se u živom organizmu – in vivo – ustanovila stvarna biodostupnost i stvarna korisnost za ljudski organizam navedenih aktivnih sastojaka ekstrahiranih iz kore agruma Citrus spp., Potreban je oprez jer otrovi i različiti pesticidi na kori, kao i drugi usplođju svojstveni sastojci, te općenito tvari unutar kore agruma, mogu biti toksični za čovjeka i stvoriti negativnu interakciju s drugim lijekovima, a kao i svaki lijek, koji bi se eventualno koristio u svrhu liječenja, mogu djelovati istodobno i na stanice domaćina.

Kaempferol, Quercetin i Luteolin – 7 – glukozid

Novoobjavljena studija donosi kao potencijalne inhibitore COVID-19 glavne proteaze, Quercetin, Kaempferol i Luteolin – 7 – glukozide, i druge. Istraživanje je rađeno metodom molekulskog uklapanja (eng. docking). Zaključak istraživanja pokazuje da nelfinavir i lopinavir potencijalno mogu biti korišteni u liječenju, dok kaempferol, quercetin, luteolin-7-glucoside, demethoxycurcumin, naringenin, apigenin-7-glucoside, oleuropein, curcumin, catechin, i epicatechin-gallate, mogu biti potencijalni inhibitori COVID-19 glavne proteaze.^xxiv Navedene flavonoide nalazimo u špinatu, blitvi, kupusu, kopru, kineskom kupusu, kelju, raštici, običnom komoraču, crvenom luku, divljem mažuranu, čili papričici, maslini, proljetnom mladom luku, poriluku, đumbiru, mate čaju (Yerba Mate), bazgi (Sambucus nigra)…

Prehrambene namirnice i napitci bogati Hesperidinom, Kaempferolom, Quercetinom, Baicaleinom i drugim flavonoidima.

Što se dodataka prehrani i napitaka tiče, Hesperidin se uglavnom može pronaći u citrusnom voću, napose limunu i slatkoj naranči. Iako mu je koncentracija najveća u usplođju – bijelom (albedo) potkožju – navedenih agruma, može se naći i u pulpi istih agruma. Također ga nalazimo i u zelenom povrću. Potrebna je, kao što je već gore spomenuto, opreznost kod moguće konzumacije same kore i usplođja, potonjih agruma, i nikako nije preporučljiva njihova konzumacija jer su potrebna daljnja istraživanja, kako bi se u živom organizmu – in vivo – ustanovila stvarna biodostupnost i stvarna korisnost za ljudski organizam navedenih aktivnih sastojaka ekstrahiranih iz kore agruma Citrus spp., Potreban je i dodatni oprez jer otrovi i različiti pesticidi na kori, kao i drugi usplođju svojstveni sastojci, te općenito tvari unutar kore agruma, mogu biti toksični za čovjeka i stvoriti negativnu interakciju s drugim lijekovima, a kao i svaki lijek, koji bi se eventualno koristio u svrhu liječenja, mogu djelovati istodobno i na stanice domaćina. Svakako se može preporučiti blendanje pulpe navedenih agruma jer je u blendanom soku očuvana veća koncentracija bioflavonoida, nego li u prirodnom cijeđenom soku. Preporučljivi su i topli kompoti od navedenih agruma zajedno s kruškom i jabukom (kora je najbogatija bioflavonoidima), uz izbjegavanje upotrebe šećera i drugih umjetnih sladila. Općenita konzumacija navedenih i drugih agruma nje preporučljiva osobama koje zbog različitih bolesti i nepoželjnog utjecaja na bolest, ili upotrebe različitih lijekova, poradi nepoželjnih interakcija s lijekom, ne smiju konzumirati limun i slatku naranču ili neke druge vrste iz porodice agruma Citrus spp.

Nadalje, u svrhu potencijalne preventive, flavonoide, Kaempferol, Quercetin i Luteolin – 7 – glukozid, nalazimo u špinatu (Spinacia oleracea), blitvi (Beta vulgaris), kupusu (Brassica oleracea)- svim vrstama kupusnjača – kopru (Anethum graveolens), kineskom kupusu (Brassica rapa), kelju (Brassica oleracea var. sabauda), raštici (Brassica oleracea var. viridis), običnom komoraču (Foeniculum vulgare), crvenom luku (Allium cepa), divljem mažuranu (Origanum vulgare), crvena paprika (Capsicum annum L.), maslini (Olea Europaea L.), proljetnom velškom mladom luku (Allium fistulosum), poriluku (Allium ampeloprasum), đumbiru (Zingiber officinale), mate čaju (Yerba Mate – Ilex paraguayensis), zelenom, oolong i crnom čaju (Camellia sinensis), te svim vrstama iz porodice mente (Mentha spp.), i mnogim drugim vrstama bilja.

U svrhu potencijalne prevencije, gore navedeno povrće, preporučljivo je konzumirati u obliku povrćem bogatih povrtnih juha i variva, jer mnogi flavonoidi kuhanjem ostaju u vodi, dakle, juhi, odnosno varivu. Ukoliko se navedeno povrće konzumira kao prokuhani prilog, tada je dobro povrće što kraće kuhati (blanširati) i odmah procijediti, kako ne bi velika količina flavonoida ostala u vodi u kojoj se isto povrće kuhalo. Preporučuje se jesti masline i konzumirati maslinovo ulje. Najčešće, svi zeleni dijelovi navedenog povrća sadrže više nabrojenih flavonoida, nego li dijelovi slabijeg intenziteta zelene boje. Dobro je, kao što smo već gore spomenuli, navedeno povrće blendati u kombinaciji s drugim voćem i đumbirom, kao preporučljivi, vodom razrijeđen napitak. Mate čaj (Yerba Mate), crni, oolong i zeleni čaj (Camellia sinensis), i čajevi od mente (Mentha spp.) također su bogati ovim flavonoidima, pa se stoga preporučuju u propisanim dozama.

Vezano uz sve nabrojene biljke, oni koji upotrebljavaju određene od liječnika propisane lijekove ili boluju od nekih bolesti, trebali bi biti upoznati smiju li konzumirati neku od navedenih biljaka, ili piti neki od navedenih čajeva. Također i đumbir može izazvati probleme sa zgrušavanjem krvi, poremetiti otkucaje srca, krvni tlak i razinu šećera u krvi. Ne trebaju ga uzimati osobe koje imaju žučni kamenac ili probleme sa zgrušavanjem krvi, ili pak druge, u literaturi navedene bolesti. Osim navedenog bilja, kvercetin još nalazimo u sjemenkama, grahu, ljusci crvenog luka, šumskom i bobičastom voću, kori crvenih jabuka, crvenom nerafiniranom vinu i crnom grožđu. Najveća količina kvercetina tako se nalazi u svježem crvenom luku, osobito ljusci (cca 250 mg/kg), a dobar izvor su i kora crvenih jabuka, koja se prije konzumacije treba temeljito i dugotrajnije oprati, zbog tretiranja kore s različitim toksinima. Biljke bogate kvercetinom, također treba oprezno konzumirati jer se kvercetin obično smatra sigurnim s blagim nuspojavama koje mogu uključivati glavobolju i uznemireni želudac. Kod doza većih od 1g kvercetina dnevno, postoje izvještaji o oštećenju bubrega. Preliminarna istraživanja pokazuju da nusprodukt kvercetina može dovesti do gubitka funkcije proteina. Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati kvercetin.

Vezano uz Baikalein, biljka vrlo bogata baikaleinom je i širokolisni trputac (Plantago major L.)nalazimo ga u maloj količini i u timijanu (Thymus vulgaris L) te u određenim dijelovima biljaka Scutellaria baicalensis, Scutellaria lateriflora i Oroxylum indicum. Majčina dušica i Timijan nisu iste biljke, iako imaju slična svojstva, s tim da su ona u Timijana nešto izraženija.

Općenito, biljke bogate nabrojenim flavonoidima su biljke izrazito zelene, crvene i tamnije boje. Navedeno povrće i voće, treba koristiti svježe i što više organsko. Također, svo povrće treba jesti sviježe pripremljeno jer gotovo svo povrće formira nitrite nakon kuhanja, i tijekom pohrane u hladnjak. Ti nitriti mogu biti štetni za organizam, stoga je bolje izbjegavati kuhano povrće stavljati u hladnjak, a nije ga dobro ni podgrijavati – ovo se pogotovo odnosi na zeleno lisnato povrće – iz komercijalnog uzgoja, koje ima visok udio nitrita.

Oprez

Za sigurnu konzumaciju sveg nabrojenog bilja, potreban je poseban oprez i savjetovanje s liječnikom ili ljekarnikom, onih osoba koji boluju od određenih kroničnih bolesti ili upotrebljavaju neki od susljedno nabrojenih ili drugih, od liječnika propisanih lijekova:

antikoagulansi (varfarin, aspirin, klopidogrel), kemoterapeutici, kortikosteroidi, ciklosporin, bilo koja vrsta imuno-terapije, antihipertenzivi, kardiotonici, i dr.

Čajna mješavina FraMuNal® sastojci:

Plantago major

Plantago lanceolata

Satureja montana

Thymus vulgaris

Tiliae flos

Sambucus nigra – flos

Citrus medica – albedo

Citrus reticulata – albedo

Mentha piperita – folium

Camellia sinensis – folium

Allium cepa – tunica

Način pripreme čaja:

2 – 3 čajne žličice prethodno dobro promiješane čajne mješavine preliti s 3 decilitra kipuće vode, ostaviti poklopljeno 20 minuta uz povremeno miješanje te procijediti. Piti 2 – 3 puta dnevno po 1 šalicu čaja.

Ograničenja za primjenu čajne mješavine FraMuNal®:

Ne preporučuje se uzimanje duže od 3 tjedna u kontinuitetu, nakon čega treba uzeti pauzu od konzumiranja ovog čaja 2-3 tjedna. Ne preporučuje se djeci mlađoj od 4 godine, trudnicama, dojiljama, osobama alergičnim na bilo koji od sastojaka čajne mješavine, teškim kroničnim bolesnicima, kardiovaskularnim bolesnicima, kod poremećaja rada srca, zatajenja srca, astmatičarima, kod bilo kojeg oblika imuno ili hormonske terapije, te kod bolesti vezanim uz poremećeni rad štitnjače.

Zaključak

Na temelju ovog rada, može se sugerirati da bi spomenuti flavonoidi i drugi aktivni spojevi iz navedenih biljaka potencijalno mogli utjecati na inhibiciju određenih receptora i načine djelovanja (SARS-CoV-2) virusa, čime bi se, možda mogla umanjiti lokalna transmisija virusa, kao i time prevenirati oboljenje od COVID-19 bolesti. Iako je ovaj pregledni rad samo sugeriranje o mogućem djelovanju obrađivanih flavonoida na navedenu interakciju između virusa i stanice domaćina, navedeni flavonoidi, prema dosadašnjim istraživanjima, mogu poboljšati stanični imunitet domaćina i minimalizirati oslobađanje različitih medijatora upale.

Svakako, ovim se radom predlaže, da se u budućim istraživanjima, vezanim uz djelovanje različitih aktivnih sastojaka, na bilo koji od koronavirusa, osobito (SARS-CoV-2) virusa, uzmu u obzir, u ovome radu navedeni sastojci iz skupine bioflavonoida, koji, prema dosadašnjim, u radu prikazanim istraživanjima, potencijalno mogu inhibirati određene receptore i načine djelovanja (SARS-CoV-2) virusa te možda utjecati na smanjenje pandemijskih/epidemijskih posljedica.

Gostovanje fra Mate Bašića u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija možete poslušati ovdje:

S obzirom da je za ovo istraživanje korišteno više od sto znanstvenih studija, donosimo nekoliko izvora korištenih u ovom istraživanju:

Khaerunnisa, S.; Kurniawan, H.; Awaluddin, R.; Suhartati, S.; Soetjipto, S. Potential Inhibitor of COVID-19 Main Protease (Mpro) From Several Medicinal Plant Compounds by Molecular Docking Study. Preprints 2020, 2020030226; (https://www.doi.org/10.20944/preprints202003.0226.v1) (23. VI. 2020.).

Fra Mate Bašić

Fra Mate Bašić, franjevac i svećenik na službi u Karlovcu, otkada je u samostanu proučava samostansku medicinu i fitoterapiju, u čemu mu pomaže poznavanje biologije, botanike, zoologije, kemije i biokemije, anatomije, fiziologije i patologije, te mikrobiologije i drugih grana biomedicine koje je stekao tijekom školovanja prije ulaska u samostan. Ukratko, vezano uz samostansku medicinu, potrebno je napomenuti, da se suprotno od srednjovjekovne narodne medicine, koja se bazirala na travarstvu, kristaloterapiji, magijskim i šamanskim obredima, i praznovjerju, u samostanima prakticirala medicina učenih ljudi koji su imali pristup pisanim dokumentima. Samostanski liječnici-redovnici smatrali su liječenje ljudi religioznom dužnošću, pristupačnom za sve ljude podjednako. U svakom se slučaju, u samostanima s posebnom pažnjom uzgajalo ljekovito bilje, koje je služilo za pripravu ljekovitih pripravaka, što su oprezno i u potpunosti, zabilježeni u zbirke medicinskih samostanskih pripravaka, koje se i danas brižno čuvaju u mnogim drevnim samostanskim knjižnicama i arhivima.Dokaz, da se i u samostanima naših krajeva davala velika pažnja uzgoju ljekovitog bilja i medicinskih pripravaka, osvjedočuje i jedna od najstarijih ljekarni u svijetu, franjevačka samostanska ljekarna Male Braće u Dubrovniku, koja od davne 1317. godine, radi u kontinuitetu. Osim toga, o važnosti brige za ljekovito bilje unutar tadašnjih samostana, može poslužiti jedna ondašnja oštra rasprava unutar samostana na Trsatu u Rijeci, zabilježena u starom samostanskom arhivu, gdje stoji da franjevac, brat liječnik-travar, tuži franjevca, brata kuhara-mesara, jer je potonji njegovu sušaru za bilje, pretvorio u sušnicu za meso. Zbog oštrih prepirki unutar samostana, sazvan je samostanski kapitul-vijeće na kojem je donesena odluka, prema kojoj brat mesar, mora žurno osloboditi sušaru i vratiti je u stanje u kojem ju je zatekao, kako bi brat liječnik mogao nastaviti sušiti ljekovito bilje i pripremati medicinske pripravke, jer je ljekovito bilje potrebnije i vrijednije od sušenog mesa. Nesumnjivo, saznanja, odnosno, blago čuvano u stoljetnim samostanima, kao i saznanja fitoterapije, ne mogu biti usporedivi sa saznanjima današnje medicine, ali mogu biti samo jedna od mogućnosti pomoći svakom čovjeku, čime i ovaj rad želi biti jedna takva pomoć i sugestija u svrhu prevencije bolesti COVID-19.