Kriza je učvrstila ulogu religije širom svijeta i to dugoročno. Pojava tragedije budi svijest koja nas vodi dubljoj potrazi za Bogom. Poziv je to da istražimo svoj unutarnji svijet, usko se povežemo sa sobom i otkrijemo svoj puni potencijal - pomoći drugima i prihvatiti život s više nade.
Istraživanja su pokazala da je prije prijetnje pandemije 68 posto svjetskog stanovništva pribjegavalo molitvi. U studiji koja koristi podatke Google pretraživanja iz 95 zemalja s pristupom Internetu, profesorica Jeanet Sinding Bentzen sa Sveučilišta u Kopenhagenu otkrila je porast broja pregleda s ključnim riječima “molitva zbog koronavirusa” i ustvrdila da je to globalni fenomen, prenosi Aleteia. U ožujku 2020., kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju potraga za molitvom dosegla je najveći broj ikad i pokazala značajan porast čak i u odnosu na najvažnije vjerske blagdane u godini, poput Božića, Uskrsa ili Ramazana.
Povećana je pretraga na svim kontinentima
Porast je nastao zbog jače potrebe za vjerom
Teški trenuci kroz koje svijet danas prolazi bude svijest u ljudima u potrazi za unutarnjim mirom, utjehom i objašnjenjem. Rezultati istraživanja pokazuju da se mnogi ljudi širom svijeta mole i traže Božju blizinu. Više od polovice svjetske populacije molilo se da prijetnja koronavirusa prođe. U kriznim vremenima okrećemo se vjeri. U molitvi i vjeri pronalazimo veliku snagu utjehe koja nas na poseban način povezuje s voljenima u trenucima patnje i boli. Istodobno, u karanteni izvori vjere dospjeli su do masa. Prijenosi svetih misa uživo, virtualna promišljanja o religiji i druge srodne aktivnosti doveli su do toga da Crkva prestaje biti nedjeljnom aktivnošću i postaje svakodnevna aktivnost ljudi koji su prije pandemije znali reći: „Imam previše posla, nemam vremena.”
Kriza je učvrstila ulogu religije širom svijeta i to dugoročno