Prvog dana hodočašća, u četvrtak, hodalo se od Siska do Petrinje u dužini od 17 kilometara, u petak od Petrinje do Prnjavora Čuntićkog (20 kilometara), u subotu se put od nastavlja od tog sela do Gline, također u dužini od 20 kilometara. Hodočašće u nedjelju završava rutom od 19 kilometara od Gline do Topuskog.

Na potresom razorenoj Banovini sve je više nastojanja da se bogatstva toga kraja istaknu kroz kulturu, tradiciju, bogatu i sadržajnu povijest kao i iznimno čistu, netaknutu prirodu.

Dojmovi hodočasnika prvog organiziranog Camino Banovina vrlo su pozitivni.

Marin Kordić iz Mostara, koji je već sudjelovao na nekoliko Camina u Hrvatskoj, ističe neponovljiv doživljaj hodanja prirodom u proljeće, a oduševila su ga i ljubaznost ljudi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uređene šume i staze.

Vjerujemo kako će ideja Camina Banovina zaživjeti, kazao je.

Prošlog vikenda, Camino Banovina predstavljen je na 13. Međunarodnom Camino kongresu u Španjolskoj koji je okupio više od 50 Camino udruga iz cijelog svijeta kako bi razmijenile mišljenja i iskustva o Putu sv. Jakova – drevnoj europskoj mreži hodočasničkih putova koji vode do svetišta u Santiago de Composteli.

Hrvatska Bratovština sv. Jakova predstavila je Camino Banovina, kao i povijest bogate hrvatske Camino baštine.

Hrvatski hodočasnici pješače Putem Sv. Jakova od 1203. godine o čemu postoje pisani tragovi, ali i hodočasničke oznake na putevima kojima su nekada prolazili.

Prije tri godine pokrenut je projekt obnove ovih srednjovjekovnih hodočasničkih ruta i od tada je Camino rute u Hrvatskoj prošlo više od 3300 hodočasnika na pet obnovljenih dionica među kojim je i Camino Banovina.

“Hrvatske Camino rute nude jedinstveno i fascinantno iskustvo, temeljeno na više od 820 godina hrvatske Camino baštine, i bili smo oduševljeni što smo ga imali priliku podijeliti s međunarodnom Camino zajednicom na kongresu”, rekla je Lovorka Korica, voditeljica projekta u Bratovštini sv. Jakova.

Camino Banovina / Foto: HINA/ Kristina JAKOPOVIĆ/ ik