Budi dio naše mreže

Online okrugli stol "Možemo li cijepljenjem zaustaviti pandemiju COVID-19?" organiziralo je Hrvatsko katoličko liječničko društvo u srijedu, 20. siječnja. Na okruglom stolu gostovali su zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" doc. prim. dr. sc. Rok Čivljak, pedijatar dr. Darko Richter i duhovnik HKLD-a prof. dr. don Ivan Bodrožić.

/ Marija Pandžić

Prošla je godina dana od pojave prvih slučajeva koronavirusa

U povodu godine dana od pojave pandemije koronavirusa, dr. Rok Čivljak govorio je o tome što su sve liječnici naučili o toj pandemiji.

Istaknuo je kako liječnici za koronavirus znaju već nekoliko desetljeća te da je uzročnik respiratornih bolesti.

“Koronavirusi bili su poznati kao blaži uzročnici prehlada i nije bilo težih bolesti. Tek u trećem tisućljeću, točnije 2002. u Kini pojavio se koronavirus koji je izazvao teže oblike bolesti izazvao pažnju smrtne ishode zatajenja disanja i težih oblika upala pluća. No ta se epidemija ugasila nakon 6 mjeseci. Tada smo zapravo dobili prvi alarm.

2012. ponovno se pojavio jedan oblik koronavirusa na Bliskom istoku, u Saudijskoj Arabiji. Tamo smo isto naišli na teže kliničke slike, ali se isto ubrzo ugasio. Nakon te dvije male epidemije nije nas trebala iznenaditi treća koja se pojavila koncem 2019. godine u Kini, a za koju smo doznali u siječnju 2020. Ne moram posebno isticati što se događa od tada na dnevnoj bazi budući da svi pratimo.”

Prema Čivljakovim riječima, u godinu dana u Hrvatskoj je od bolesti Covid-19 oboljelo 220 tisuća ljudi te imamo više od 4 tisuća umrlih, a u svijetu je 100 milijuna ljudi oboljelih od ove bolesti, a 2 milijuna ljudi je umrlo.

“Ono što je s jedne strane bilo dobro oko koronavirusa bilo je to da smo vrlo brzo otkrili uzročnika, definirali i izolirali njegov genetski kod i dijelom opisali njegovu patogenezu bolesti koju koronavirus uzrokuje.”

Kako je objasnio, velika je nepoznanica je što ovaj virus može uzrokovati u organizmu te stoga još uvijek nema odgovarajućeg lijeka. Međutim, trenutno su odobrena dva cjepiva za sprečavanje pandemije koronavirusa.

Visoka zaštitnost organizma nakon cijepljenja

Dr. Darko Richter govorio je o alergijskim reakcijama na mRNA cjepiva i drugim kontroverzama u vezi s cijepljenjem protiv Covida-19.

Objasnio je kako se u Pfizerovom cjepivu kojim se ljudi cijepe u Hrvatskoj ne nalazi ništa od virusa. Rekao je kako su cjepivo od Pfizera i Moderne odobrena od Europske unije, a da bi bila odobrena morala su zadovoljiti jedan uvjet.

“Taj uvjet je da je završena faza tri. Ta faza tri uključuje ispitivanje nekoliko desetaka tisuća ljudi i mora se dokazati zaštitnost, odnosno ne samo da stvaraju protutijela već da su zaštićeni u odnosu na ljude koji primaju placebo. I zaštitnost kod Pfiezerovog cjepiva i Moderninog iznosila je 95 posto što nije viđeno u vakcionolgiji.”

Richter je objasnio kako su nuspojave bile prisutne i kod drugih cjepiva te je upozorio kako će ljudi morati cijepiti i po nekoliko puta kako broj protutijela ne bi pao. Istaknuo je kako su moguće alergijske reakcije i to u jednoj osobi na milijun doza i to na polietilen glikol koji se nalazi primjerice u kozmetici i dodacima prehrani.

Crkva se nikad nije miješala u proizvodnju cjepiva

Duhovnik HKLD-a prof. dr. don Ivan Bodrožić osvrnuo se u svom izlaganju na etička pitanja vezana uz cijepljenje protiv Covida-19. Kako je rekao, čuo je i sam brige mnogih zabrinutih vjernika i razne neprovjerene i neutemeljene teorije zavjere kako se cijepljenjem želi čipirati čovječanstvo te je istaknuo kako na svećenicima nije da propovijedaju protiv ili za cijepljenje.

“Vjernici ako ne znaju prave činjenice može se stvoriti velika zbrka te smatrati kako je svako cjepivo moralno neprihvatljivo. Tijekom vremena bilo je određenih cjepiva koja su bila pravljena na moralno upitan način jer su bili pravljena na staničnim linijama iz abortiranih fetusa u 60-im godina, točnije postoje dva takva slučaja iz kojih su se kasnije razvijala cjepiva.

O tome se 2005. godine očitovala Papinska akademija za život koja je osudila proizvodnju cjepiva iz abortiranih fetusa. Nadalje, od društva zahtjeva proizvodnju koja nisu moralno upitna.”

Prema riječima don Ivana, Crkva se nikad nije miješala u proizvodnju cjepiva, ali izjasnila se kako je moralno neprihvatljivo da društvo nameće cjepiva koja vjernicima nisu moralno prihvatljiva.

Poručio je kad vjernici nemaju dovoljno informacija, kao što je ovdje slučaj s cjepivima, da informacije treba potražiti kod stručnih osoba napomenuvši kako vjeruje da se postavlja pitanje slobode u slučaju odluke samog čovjeka da se cijepi ili ne na temelju dostupnih informacija.

Snimku okruglog stola pogledajte OVDJE.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja