Osim što je nešto u čemu uživaju i stari i mladi, to je neiscrpan izvor nadahnuća u svakom smislu, donosi Nedjelja.ba.

Iako je u novije vrijeme sinonim za zimsko blagdansko ozračje božićno drvce ukrašeno lampicama, kuglama i mašnicama, jaslice su ono što istinski pobuđuje svu radost jednog vjernika koji o Božiću razmišlja kao o rođendanu Krista. No, što su o tome rekli običaji, povijest, Sveti Otac?

Skoro 800 ljeta

Prije bilo kakve priče o jaslicama treba razjasniti što je to. To je prikaz rođenja Isusa Krista opisana u evanđeljima po Luki i Mateju.Njih čine pomične i nepomične figure smještene u određenom prostoru s određenim komponentama. Osim onih “klasičnih” s različitim statuama, djeci su osobito drage žive jaslice koje utjelovljuju stvarni ljudi i životinje.

Sve je, naime, počelo sa Sv. Franjom Asiškim koji se krajem 1223. najvjerojatnije vraćao iz Rima te svratio u talijanski gradić Greccio. Poznato je kako je taj, mnogima omiljeni, svetac prije toga posjetio Svetu zemlju tako da su ga spilje u tom gradiću podsjećale na krajolik Betlehema. Petnaest dana prije Božića zamolio je mještanina Ivana da mu pomogne ostvariti želju – obnavljanje uspomene na Dijete rođeno u jaslama i na slami u nazočnosti vola i magarca.

Na Božić su u to mjesto, s cvijećem i zubljama koje su rasvjetljavale noć, došli mnogi i svi su oni, zajedno sa Sv. Franjom, doživjeli neizrecivu radost. Tad nije bilo kipova – jaslice su oživjeliljudi. I to je povijest, a Greccio je danas svetište.

Sve s razlogom

Postavljanje jaslica u domovima pomaže ljudima doživjeti ono što se dogodilo u Betlehemu. Svaka sastavnica te scene ima svoje dublje značenje.

Pozadina – zvjezdano nebo obavijeno tamom i tišinom. To je podsjetnik kako čovjeka Bog ni u trenutcima kada osjeća tamnu noć, ne ostavlja samog, nego ostaje s njim.

Krajolici – često uključuju ruševine drevnih kuća ili građevina, spilju. To okruženje kazuje kako je Isus novost usred ostarjela svijeta te da je došao ponovo izgraditi i svijetu vratiti sjaj.

Planine, potoci, ovce – znak su kako se sav stvoreni svijet raduje Isusovu dolasku.

Anđeli i zvijezda repatica – označavaju kako su ljudi pozvani zaputiti se prema spilji i pokloniti Mesiji.

Pastiri – za razliku od onih koji su zaokupljeni različitim stvarima, prvi su svjedoci onog bitnog, najponizniji su i najsiromašniji.

Tri mudraca – figurice koje se stavljaju uz Bogojavljenje i kazuju kako su se tri mudra i bogata čovjeka s Istoka zaputila prema Betlehemu kako bi upoznali Spasitelja.

Marija –kipić majke koja gleda svoje djetešce i ne drži ga samo za sebe, nego poziva sve da ga poslušaju.

Josip – prikazuje čuvara svoje obitelji koji se uvijek pouzdavao u Božju providnost.

Djetešce Isus – Bog se predstavlja u djetetu da bi ga čovjek primio u naručje.

Osim klasičnih figura, u jaslicama se često nalaze i one simbolične poput prosjaka, kovača, glazbenika, i to pokazuje kako je svatko s pravom blizu Sinu Božjemu.

Sveta kolijevka na dvama kontinentima

Iako su prošla dva tisućljeća, danas postoje mnoge relikvije povezane s Isusovim životom, a jedna od njih je i Sveta kolijevka u koju je Isus položen po rođenju. Ona je u 7. st. iz Svete Zemlje prenesena u Rim. Četrnaest stoljeća je bila u Europi te su hodočasnici iz različitih dijelova svijeta dolazili u baziliku Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) kako bi vidjeli drevnu relikviju.

Tek krajem 2019. godine kolijevka je vraćena u grad u kojemu je Mesija rođen.

45. izdanje

U vrijeme došašća trgovima, tržnicama i ulicama stotina gradova u svijetu hode tisuće ljudi s ciljem vidjeti, upoznati i doživjeti brojne božićne sajmove, izložbe. Svaki taj događaj poseban je na svoj način, ali postoji jedna izložba koja se može „pohvaliti“ kako ju je posjetio Sveti Otac – a to je izložba “100 presepiin Vaticano” i predstavlja, što li drugo, nego 100 različitih jaslica (nekad i više). Ove godine otvoreno je 45. izdanje.

No, ono što je Crkvi u Hrvata posebno, jest to da se među izlošcima često pronađu i oni koji su plod mašte i kreativnosti vjernika iz Hrvatske.

Posebitosti

Bilo da su to žive jaslice, velike jaslice na trgovima, svečane u crkvama – svake su za sebe remek-djelo. Čista duhovnost, maštovitost i kreativnost na djelu. Nikad se neće moći znati koliko tih primjeraka resi svijet, teško je znati i koji je od njih najveći, najzanimljiviji, ali ipak ćemo navesti neke od stotina njih koji zaslužuju čovjekovu pozornost.

Na španjolskim Kanarskim otocima, na plaži Las Canteras napravljene su najveće jaslice od pijeska. Na izradi Isusa, Marije i Josipa radila je skupina umjetnika iz devet zemalja, a utrošeno je više od 2000 tona pijeska.

Prema nekim izvorima, najveće jaslice nalaze se u Meksiku i dostupne su za razgledavanje. Sastoje se od tisuću dijelova, sadrže 57 biblijskih scena, zid na kojemu se mogu ispisati božićne želje. Radnicima treba gotovo 70 dana da postave tih 700 tona materijala – pustinje, oaze, stijena i figura u prirodnoj veličini.

Neki kao najveći prikaz Isusova rođenja navode tematski park u Kolumbiji gdje ljudi ožive brojne likove.

S druge strane, ove godine su i u Španjolskoj postavljene najveće (najviše) jaslice, i to u lučkom gradu Alicante. Tu su titulu dobile jer visina kipa Gospe iznosi oko 10,5 m, Josipa 18,5 m, a malog Isusa 3 m. U njihovoj izradi sudjelovalo je 10-ak likovnih umjetnika.

Usporedbe radi, najmanji prikaz su nano, odnosno mikroskopske jaslice napravljene 2017. i mogu stati u ušicu igle ili na ljudsku trepavicu. Izradio ih je znanstvenik s Vilnius sveučilišta, a financirala ih je litvanska Vlada.

Osim toga mnogi su sigurno putem medija mogli vidjeti ili čuti za santonije – male ručno bojane figurice od terakote, koje se izrađuju za jaslice u francuskoj pokrajini Provansi; Krakovske jaslice koje su pod zaštitom UNESCO-a, ili Napuljske jaslice za koje kritičari kažu kako podsjećaju na pretrpane kućice za lutke, a ne skromnu štalicu.

Bliz svakom ljudskom biću

Jaslice koje u toplini svakog doma najčešće pronađu mjesto pokraj bora, ispričano je i napravljeno mnogo toga, no ono što su one po svom smislu– jest prikaz rođenja Boga u obličju nevina djetešca položena na slamu. O važnosti simbolike te scene rođenja progovorio je i papa Franjo u apostolskom pismu “Admirablesignum – Čudesan znak”, koje je 1. prosinca 2019. potpisao pri posjetu Grecciju.”Čudesan znak jasala, tako drag kršćanskom puku, oduvijek pobuđuje divljenje i čuđenje. Prikaz Isusova rođenja po sebi je jednostavan i radostan navještaj otajstva utjelovljenja Božjega Sina. Jaslice su poput živog evanđelja koje izobilno teče sa stranica Svetoga pisma”, napisao je, a među mnogim nadahnjujućim mislima naveo i kako posvuda i u svakom obliku jaslice govore o Božjoj ljubavi, ljubavi Boga koji je postao djetetom da ljudima poruči koliko je bliz svakom ljudskom biću, u kojem god se stanju nalazilo.