Poremećaj u komunikaciji, u kontekstu logopedskih poremećaja, odnosi se na poremećaj u socijalnoj komunikaciji, i to u socijalnim interakcijama, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Taj pojam podrazumijeva – objasnila je dr. Blaži – ono što mi vrlo često čujemo kao dijagnozu, a to je socijalno komunikacijski pragmatični poremećaj ili poremećaj iz spektra autizma.

Podršku logopeda trebaju svi oni koji imaju teškoće ili poremećaj u području komunikacije, jezika, govora, glasa, slušanja – tu mislim na osobe s oštećenjem sluha – te poremećaj u području gutanja i hranjenja. Oni se mogu javiti u svim životnim dobima, dakle ne samo – kao što se inače misli – kod djece.

Govorila je naša sugovornica i o broju onih koji u našoj zemlji trebaju pomoć logopeda:

„Taj podatak je vrlo različit s obzirom na životnu dob. Neki novi podaci govore da u predškolskoj dobi pomoć treba čak do 45 posto djece zbog nekih teškoća ili poremećaja no ne samo u izgovoru”, napomenula je i nadalje iznijela da je to svega 1/90 njihovog posla.

Puno više se usmjeravaju na razumijevanje, na komunikacijske vještine, na usvajanje jezika i jezično izražavanje.

U školskoj dobi pomoć treba njih od 5 do 10 posto, a u odrasloj dobi više od 4 posto odraslih osoba može imati neki poremećaj iz ovog područja, ali iza 65 godine – prema svim svjetskim istraživanjima – pokazuju se veliki porast svih onih poremećaja koji dolaze sa starenjem. I to je jedan problem na koji se moraju puno više usmjeriti, nego što je to bilo do sada, rekla je.

Gdje odrasli traže pomoć? Na to je pitanje dr.sc. Draženka Blaži rekla:

O tome, pak, gdje odrasli traže pomoć navela je da – ako se radi o nekom stanju nakon moždanog udara ili nakon tumora ili karcinoma larinksa ili nakon traumatskog oštećenja mozga – tada već u samoj zdravstvenoj ustanovi, u koju je pacijent zaprimljen, on dobije informaciju gdje se može javiti logopedu. Odnosno, u toj zdravstvenoj ustanovi, po automatizmu zapravo, logoped počinje raditi sa svakom osobom odmah, otkad je to najranije moguće, pogotovo ako se radilo o nekakvoj operaciji ili medicinskom zahvatu ili stanju.

Počinje se raditi čak i prije no što je pacijent svjestan. Počinje se raditi neke pred-vježbe koje potiču pacijenta da vrati svoje funkcije komunikacije, jezika i govora.

„Ukoliko kojim slučajem na tom odijelu nema logopeda” – nastavila je -”onda je logoped vrlo često pozivan s drugih odjela kao konzilijarni stručnjak specijalist koji će započeti raditi.

Ovdje je dr. sc. Blaži naglasila: Kada osoba izlazi iz zdravstvene ustanove ona se javlja svojem liječniku opće prakse koji ponovo upućuje pacijenta na logopeda bilo da je on u njegovom mjestu stanovanja, dakle najbliže moguće, ili već negdje u privatnom ili javnom sektoru.

Upućuje i na rehabilitaciju u neki rehabilitacijski centar, medicinsku ustanovu, gdje je ponovo u timu i logoped koji onda nastavlja svoj posao.

Zanimala nas je i prevencija o čemu je sugovornica Hrvatskog katoličkog radija ustvrdila: „Naravno da postoji mogućnost prevencije poremećaja komunikacije.”

„Ali ne u potpunosti. Znači, ako netko ima biološku predispoziciju za razvoj nekog poremećaja, on će ga vjerojatno razviti, ali ono gdje mi možemo pomoći je da taj razvojni ishod bude što bolji.”

Rekla je da to znači kako sama biološka predispozicija ne znači uvijek jednak razvojni ishod.

Tako će netko tko je rođen s određenim predispozicijama za razviti neki poremećaj, ako bude na vrijeme uključen u logopedsku ranu intervenciju, i kasnije terapiju, te ako ima dobru i poticajnu okolinu, sasvim je sigurno da će biti u boljoj situaciji i boljoj poziciji s obzirom na onaj krajnji razvojni ishod, nego netko tko je imao jednaku polaznu osnovu, no nije bio uključen u sve ove pogodnosti.

Tada ćemo vidjeti da će, zapravo, ista početna dijagnoza dovesti do potpuno različitih razvojnih ishoda, isključivo i vezano za podršku i poticanje iz okoline – iz obiteljske sredine – kao i s obzirom na stručnu podršku koju može pružiti rana logopedska intervencija, poručila je između ostalog Draženka Blaži.

Snježana Kirinić Grubić i Draženka Blaži (Foto: HKM)