Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile su čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene, pjevane ili govorne poruke. Stoga je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba, potaknuta svojim bogatim fondom čestitki, pokrenula akciju „Tradicija dobrih želja”
U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića.
Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju „Tradicija dobrih želja” kojom uz poruku – svaka želja je posebna – poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.
U sklopu akcije priredili su istoimenu mrežnu stranicu http://tradicijadobrihzelja.nsk.hr/ na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija „Advent u Zagrebu” u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele.
„Mnogi ove blagdane zbog situacije povezane s pandemijom koronovirusa neće moći provesti u krugu obitelji i prijatelja te nas je to dodatno potaknulo da oživimo tradiciju slanja božićnih čestitaka koje su već čitavo stoljeće dio hrvatske baštine i simbol zajedništva, povezanosti i radosti. Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, uistinu, svaka je posebna”, istaknuo je Sandi Antonac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice.