Žumberak, gorje na granici Hrvatske i Slovenije, zajedno sa Samoborskim čini jedinstvenu gorsku cjelinu bez strogih granica. Podjela na dvije planine različitog imena više je tradicijskog karaktera. Žumberačko gorje više je i zapadnije, a ujedno čini i prirodnu granicu Hrvatske sa Slovenijom, najviši vrh mu je Sveta Gera (sa slovenske strane Sv. Jera, nap. a.), na 1178 metara visine na kojem se nalazi Kapela svetog Ilije.

Žumberak / Foto: JU Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje /

Šume i travnjaci dva su glavna ekosustava žumberačkog kraja u kojima su nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja. Vodno bogatstvo također je odlika žumberačkog kraja, a očituje se kroz brojnost izvora i vodotoka. Područje Žumberka neprekidno je bilo naseljeno od pretpovijesti do današnjih dana, o čemu svjedoče arheološka nalazišta iz različitih razdoblja.

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje (proglašen parkom prirode 1999. godine, nap. a.), u sebi krije arheološka nalazišta, Budinjak i Bratelji na čijem području je uređen Arheološki park koji oduševljava svakog tko se u njemu zatekne. Svakako je preporuka i obilazak ostataka srednjovjekovnih gradova Tuščaka, Staroga grada Žumberka i Okića, Manje je znano da se Okić grad smatra najstarijom plemićkom utvrdom sjeverozapadne Hrvatske.

Ostaci Starog garada Žumberka / Foto: Udruga Žumberački uskoci /

U središnjem dijelu Žumberka, blizu najviše točke na magistralnoj cesti između Bregane i Krašića nalazi se Budinjak, mjestašce s brojem stanovnika za prste dviju ruku, ali s iznimno bogatom prošlošću. Krijući se tisućljećima iza legende o vilama i vilenjacima koji plešu kolo na Budinjačkom polju, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana. Javna ustanova Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje tu je uredila Arheološki park i Eko-centar Budinjak.

Na vrhu iznad Budinjaka nalazi se Kapela svete Petke (772 m), jedna od najstarijih sakralnih građevina na Žumberku. Budinjak se može posjetiti automobilom, pješice ili vilinskom biciklističkom stazom.

Kapela svete Petke slovi za najljepšu crkvu na Žumberku. Njezina posebnost je što je vrlo rijetkog četverolistnog tlocrta. Crkve s takvim tlocrtom građene su u Europi u 11. stoljeću, a u Hrvatskoj je ova Kapela jedni primjerak takvog tlocrta. Vjerojatno zbog dotrajalosti kapela svete Petke je nekad srušena, a pokraj nje izgrađena nova crkva svete Petrunile.

Ostaci kapele svete Petke i Crkva svete Petrunile u Budinjaku / Foto: Samobor.hr /

U žumberački kraj su se u 16. stoljeću doselili uskoci, stanovništvo koje dolazi s područja koje su Turci već osvojili, i sa sobom donijeli grkokatoličku vjeru. Zbog toga ovo područje obilježava ravnopravnost dviju vjeroispovijesti, rimokatoličke i grkokatoličke.

U već spomenutom mjestašcu Budinjaku počinje Staza kneževa koja posjetitelje upoznaje s prošlošću te geološkim i prirodnim zanimljivostima okolice Budinjaka. Staza je glavna atrakcija Arheološkog parka. Točke su joj: tumuli, Kneževski tumul, lokve, Židovska kuća, gradina, bedemi, ponikva, travnjak, antičko groblje, vapnenac s rožnjakom. Za obilazak Staze treba oko dva sata laganog hoda.

Staza kneževa / Foto: Eko-centar Budinjak /

Staza kneževa kružna je staza označena drvenim stupovima na kojima se nalaze pločice s obavijestima o smjeru kretanja i točkama na stazi, a deset punktova nudi deset  zanimljivih priča o očuvanoj prirodi i geološkim fenomenima kao što su lokve, ponikve, travnjaci i jame koja nosi ime “Židovska kuća” do arheoloških nalaza iz starijeg željeznog i rimskoga doba.

Priča o kneževskom tumulu / Foto: Eko-centar Budinjak /

Najatraktivniji su stari grobni humci-tumuli, njih čak 140 smješteno je podno naselja i bedema iz starijeg željeznog doba. U njima su pronađeni razni predmeti onog vremena, od oružja i nakita do svakodnevnih uporabnih predmeta. Posebno mjesto među nađenim predmetima zauzima brončana kaciga pronađena u kneževskom tumulu koja je dobila naziv “tip Budinjak”. U samim kneževskim tumulima više je grobova, s kneževim u središtu, a uz njih su se nalazili vrijedni posmrtni prilozi koji svjedoče o važnosti pokojnika, ali i o važnosti i bogatstvu žumberačkog kraja u pradavna vremena.

Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje pravo je mjesto za razgledavanje prirode i boravak na svježem zraku. Unutar Parka treba se pridržavati propisanih pravila. Zabranjeno je brati zaštićene i ugrožene biljne vrste i uznemiravati životinje te zagađivati okoliš i oštećivati speleološke objekte. Paliti vatru i kampirati smije se samo na za to predviđenim mjestima, a moguće je i iznajmiti električni bicikl za potpuni doživljaj netaknute prirode.

Ulaz u Park se ne plaća. Naplaćuju se samo pojedini sadržaji poput edukativnih programa i vodstva te dnevnog najma električnih bicikala čije se cijene mogu provjeriti na službenoj stranici Parka.

Žumberak / Foto: JU Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje /

 

Emisiju poslušajte ovdje:

 

Eko kutak

U spremnike za otpadni tekstil treba odlagati:

• odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese
• šešire i kape
• torbe i krpene igračke
• ostale otpadne tekstilne proizvode.

U spremnike za otpadni tekstil ne smije se odlagati:

• obuću, kožne torbe

• pernate jastuke, poplune.