Vransko jezero, najveće prirodno jezero Hrvatske i jedno od najvećih močvarnih područja u njezinom mediteranskom dijelu, prirodni je fenomen potopljenog krškog polja. Dugo je više od 13 kilometara, duboko prosječno do četiri metra, a površina mu je oko 30 četvornih kilometara. Panoramska staza oko jezera (četrdeset kilometara duga) često je birano odredište biciklista. Šetači vole obići lučicu Prosika za stanku u prirodi, a šetnja do vidikovca Kamenjak završava pogledom kakav se rijetko pruža, i na jezero i na dalmatinske otoke.

Jezero je vrelo ornitofaune, do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica od kojih se više od 100 gnijezdi na području Parka prirode Vransko jezero pa ne čudi što ljubitelji ptica ovo mjesto smatraju pravim rajem za promatranje njihovog života. Među pticama gnjezdaricama četiri su ugrožene vrste na europskom području, a sedam u Hrvatskoj. Za ugrožene vrste čaplju dangubu i malog vranca ovo je jedno od rijetkih gnjezdilišta u Hrvatskoj. Najvredniji dio Parka, u biološkom i ekološkom smislu je Posebni ornitološki rezervat. U njemu se odmaraju i hrane brojne ptice preletnice u vrijeme seljenja iz hladnih krajeva u tople i obrnuto. U Parku je, tijekom prstenovačkog kampa, 2017. godine zabilježena 261. vrsta ptice! Jezero je na listi važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe) kao i na Ramsarskom popisu močvarnih staništa od međunarodne važnosti.

Vransko jezero bogato je ribom, nema tog sportskog ribolovca koji ne zna da se ovdje dolazi zbog šarana, soma i štuke što jezero čini ribičkom mekom. Jegulja, koja je uz riječnu babicu jedina autohtona riblja vrsta jezera, strogo je zaštićena na području Parka prirode Vransko jezero. Ova riba je pravi prirodni fenomen, mrijesti se u dalekom Sargaškom ili Sjevernoatlanskom sargaškom moru. U bočatoj vodi Vranskog jezera živi jedinstvena kombinacija morskih i slatkovodnih vrsta što ga čini svjetski atraktivnom lokacijom za ribolovce. Vransko jezero s morem je povezano umjetnim kanalom Prosika, koji je probijen 1781. godine i spaja jezero s Pirovačkim zaljevom.

U blizini Vranskog jezera ostaci su Starog grada Vrane iz srednjeg vijeka (spominje se već u 9. stoljeću, nap. a.). U Vrani je bio prvi benediktinski samostan u kojem se čuvala kruna hrvatskih kraljeva. Mjesto Vrana odigralo je ključnu ulogu u hrvatskoj povijesti o čemu svjedoči utvrda i samostan vitezova Templara iz 12 st., poznatiji kao Stari grad Vrana vrlo vrijedan povijesno-kulturni lokalitet, kojeg čeka temeljita obnova nakon koje će biti itekako atraktivan za posjet.

1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan Sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova nasljeđa («patrimonium Petri») i služi kao prvo stalno diplomatsko sjedište u Hrvatskoj državi, koje objedinjuje funkciju nuncija i apostolskog upravitelja, stoga Vranu nazivaju i prvim veleposlanstvom Vatikana u Hrvatskoj.

U 16. stoljeću Turci su zavladali Vranskim jezerom i njegovom okolicom. Svjedok tog vremena je Maškovića han, turski karavansaraj, najzapadniji preostali turski spomenik kojeg je u svom rodnom mjestu izgradio Jusuf Mašković admiral, zapovjednik flote moćnog Turskog carstva. Danas je Maškovića han omiljeno mjesto obilaska vrijednih lokaliteta Parka prirode Vransko jezero koje nudi i primamljivu gastro ponudu.

U malom selu Vrana, smjestilo se jezero bez mana. Najveće jezero u Hrvatskoj je to, u njemu je bogatstva sto. Ušara sova mene se boji, iako ne zna čovjek sam koji. Siva čaplja korača kroz vodu, ona baš i ne brine za modu. Sivi sokol vidi dobro, tjeme mu je malo modro. Ptica sjenica imma pruge, lijepe su kao duge, a njen krasan glas oduševit će i vas. (…)
Riba som u jezeru spava i plijen svoj pogledava. Štuka je riba svojim dugim repom se giba. U jezeru jegulja pliva, a druge ribe ne obadiva. Vransko jezero još ljepše bi bilo, da je svim ljudima jednako milo!  Luigi Rados (Iz slikovnice Tajna jednog jezera, djelo učenika četvrtih razreda OŠ Bartula Kašića Zadar)

Park prirode Vransko jezero u sebi “krije” i najveći maslinik Dalmacije. Park organizira radionicu obnove starih i zapuštenih maslinika, zainteresirani maslinari koji imaju stari, zapušteni maslinik, a žele ga obnoviti, očistiti i vratiti u produktivnu fazu, mogu se javiti stručnoj službi Parka prirode Vransko jezero.

Eko kutak

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Kada opasni predmeti i proizvodi iz svakodnevne upotrebe više nisu upotrebljivi ili nam više nisu potrebni, oni postaju opasan otpad iz kućanstva. Opasan otpad čini mali udio kućnog otpada, no kada se pomiješa s ostalim otpadom, kontaminira i njega te tako nastaje velika količina opasnog otpada. Ne bacajte opasne tvari u obično smeće ili kanalizaciju, ne miješajte različite opasne tvari i držite ih izvan dohvata djece. Nepoznate tvari tretirajte kao opasne i donesite ih na prikupljališta s izvornom ambalažom.