Budi dio naše mreže

Skradski vrh - zeleni vidikovac gorskokotarskog pejzaža

Skradski vrh u sebi krije dvije posebnosti, Zeleni vir i Vražji prolaz, jedan od najljepših kanjona u Hrvatskoj. Vrh je okružen šumama s kojih pucaju prekrasni vidici na okolne planinske vrhunce i dolinu kojom vijuga Kupa, najduža rijeka koja cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsku. Vražji prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hišica još su davne 1962. godine proglašeni posebnim geomorfološkim rezervatom, a od 2011. godine područje Zelenog vira zaštićeni je krajobraz.

/ Sonja Kuzmić

Skradski vrh (1.044m) šumovita i strma planina, ponosno se uzdiže nad gorskokotarskim naseljem Skradom. Do vrha vodi dobro markirana staza okružena bukovom šumom, većim dijelom relativno laganog uspona, tek pred sam vrh nešto zahtijevnija no zato je vidik na njezinu završetku nagrada dostojna naporu, dapače i više od toga.

Skradski vrh rado posjećuju izletnici i pasionirani planinari. Prije nego li se krene put samog vrha svakako se valja zaustaviti na Vidikovcu Perić koji je izvrstan vizualni uvod u zelene ljepote koje vas čekaju na Skradskome vrhu, no ni vidikovac Kavranova Stijena ne zaostaje po ljepoti svog vidika, dapače, naš je savjet da posjetite oba.

Skradski vrh / Foto: TZ Skrad /

Skradski vrh u sebi krije prelijepi kutak duhovne okrijepe, kapelicu Marijina uznesenja na nebo, sagrađenu početkom prošlog stoljeća. Kapelica je obnovljena 1994. godine, a na Veliku Gospu svake godine tradicionalno se održava sveta misa. S gornjeg ruba strme livade iznad kapelice otvara se zadivljujući vidik prema južnijem dijelu Gorskog kotara. Vrh je označen betonskim stupićem na kojem je planinarski žig i metalni tuljac s upisnom knjigom.

Kapelica Marijina uznesenja na nebo / Foto: TZ Skrad /

Vražji prolaz, Zeleni vir i spilja Muževa hišica još su 1962. godine proglašeni posebnim geomorfološkim rezervatom, a od 2011. godine, Zeleni vir je zaštićeni krajobraz. Posebnost je bujna šumska vegetacija po kojoj je ovaj biser goranskog dijela Primorsko – goranske županije, poznat i izvan granica Hrvatske. 

Skradske adute prirodnih ljepota, Zeleni vir i Vražji prolaz ljubitelji prirode svrstavaju u najljepše prirodne atrakcije Lijepe naše. Zeleni vir (345 m) je izvor u dnu plitke spilje što se nalazi podno sedamdesetak metara visoke, živopisne slojevite stijene niz koju se ruši potok. Ime je dobio po smaragdnozelenoj boji vode jezerca. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale, izgrađene 1921. godine, koja je ujedno i prva hidrocentrala sagrađena u Gorskom kotaru.

Zeleni vir / Foto: TZ Skrad /

Među prirodnim posebnostima kojima je priroda obilato podarila Skrad i njegovu okolicu, Vražji prolaz zauzima istaknuto mjesto. Jedan je od najljepših Hrvatskih kanjona. Kroz usku guduru, jedva dva metra široku, među stijenama visokim stotinjak metara, probija se, zaglušujuće bučni, planinski potok Jasle. Nad njim, na nosačima usječenim u živu stijenu, napravljene su galerije i mostići kojima se prolazi.

Vražji prolaz / TZ Skrad /

Naokolo su strme stijene, a u dubini, pod nogama huči zapjenjen potok. Prolaz preko izgrađenih mostića i galerija poseban je doživljaj, osobito za ljetnih vrućina jer ste konstantno okruženi vodenom maglicom koja dodatno osvježava. Muževa hišica, spilja s malim jezerom, rijetko koga ne ostavi bez riječi pred kreativnošću prirode.

Muževa hišica – pogled iznutra / Foto: TZ Skrad /

Muževa hišica je mala špilja u kojoj se stanovništvo skrivalo pred Turcima. Prostranim hodnikom dužine 200 metara ulazi se u dubinu špilje, a na njezinom je kraju manja dvorana s jezercem. U njoj ima nekoliko stalagmita i stalaktita, temperatura vode i zraka je konstantnih 8 stupnjeva. Za dublje i pomnije razgledavanje spilje potrebna je svjetiljka.

Muževa hišica / Foto: TZ Skrad /

 Zanimljiva je priča o nastanku imena Muževa hišica. U nazivu špilje atribut muževa, oznaka je glavara (muža) te skupine ljudi koji su potražili spas pred Turcima u špilji Muževa hišica. Među starijim stanovništvom sačuvalo se i ime Možakova hišica, prema priči Josipa Lončarića, koji je još kao dječak slušao od starijih da je Možak bio čovječuljak koji je izbjegavao susrete s ljudima, ali im je kao dobri šumski duh, koji je živio u Vražjem prolazu, pomagao. Da ga ljudi ne bi primijetili, pretvarao se u grane ili korijenje, više ili manje slične ljudskim obličjima. Početkom 20. stoljeća dr. sc. August Langhofer i suradnici istražujući Muževu hišicu u njoj su pronašli rijedak primjerak faune, čovječju ribicu.

Eko kutak

Ekološki ili organski proizvod, odnosno eko proizvod je proizvod dobiven kroz sustav ekološke poljoprivrede tj. bez upotrebe umjetnih gnojiva, kemikalija i pesticida. Ekološki proizvod i njegovi sastojci ili sastojci hrane opisani i označeni pojmom “ekološki”, “organski”, “biološki” ili njihove skraćenice “bio” ili “eko” odnose se na postupak ekološke proizvodnje, u promidžbenim materijalima ili komercijalnim dokumentima koji kupcu svojim oznakama sugeriraju na postupak ekološke proizvodnje. Oznaka eko prozvod može se koristiti pri označavanju i prezentiranju živih ili neprerađenih poljoprivrednih proizvoda samo ukoliko su svi sastojci tog proizvoda proizvedeni u skladu sa Zakonskim propisima. Cijena ekoloških proizvoda viša je za 20 do 50 posto u odnosu na konvencionalne proizvode. Ekološki proizvodi uvoze se uglavnom iz zemalja članica Europske unije.

 

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja