Budi dio naše mreže

Prema priznanju platforme za putovanja Booking.com, a slijedom njihovog istraživanja, Slunj odnosno Rastoke su najgostoljubljivije odredište u Hrvatskoj i jedno od najgostoljubljivijih odredišta u cijelom svijetu 2019. godine. Nastale su razigranom maštovitošću prirode koja zelenomodre vode rijeke Slunjčice prelijeva (rastače, otuda i ime mjestu, nap. a.), preko sedrenih stijena u rijeku Koranu stvarajući mnoštvo slapova i slapića, brzaca, malih jezera i kaskada.

/ Sonja Kuzmić

Slikovito mjestašce Rastoke nedaleko grada Slunja (točnije u njegovu sastavu, nap. a.), nastale su na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Priroda se u njima poigrala modrozelenim vodama Slunjčice rastočivši ih u mnoštvo mliječnobijelih, hučećih slapova i slapića od kojih su najpoznatiji, a mnogi kažu i najljepši Buk, Hrvoje te Vilina kosa. Rastoke su jedinstvene, jer su još prije tri stoljeća tamošnji stanovnici odlučili izgraditi mlinarsko naselje, koje i danas u potpunosti živi u skladu s prirodom. 

Zbog svoje arhitektonske, etnografske i prirodne vrijednosti Rastoke su upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture, a rijeka Slunjčica je proglašena Značajnim krajobrazom.

Rastoke / Foto: Vedran Božičević /

Rastoke često nazivaju i Malim Plitvicama zbog mnoštva slapova, kaskada, malih jezera. Iako je rijeka Slunjčica tijekom povijesti mijenjala ime (zabilježena imena su: Sluinca Fluss, Sluinchiza, Szluinchitsa, Sluinschiza, Slujinčica, Slovinčica, Slovinštica, nap. a.), u govoru domaćeg stanovništva udomaćena su imena, Slušnica, po selu u kojem izvire (ili od glagola slušati, nap. a.) te Slunjčica po gradu uz koji teče i koji je povijesno stariji od sela.

Rastoke / Foto: Vedran Božičević /

Rastoke su naselje ambijentalne vrijednosti i autentičnog graditeljskog nasljeđa koji po zapisima datira iz 17. stoljeća, a pretpostavlja se i ranije. U Rastokama, vodeničarskom biseru slunjskog kraja, oduvijek se mljelo žito iz obližnjih sela, ali i udaljenijih mjesta. S obzirom da su Rastoke smještene na glavnoj državnoj cesti, poveznica su južne i sjeverne Hrvatske te su kroz povijest bile sjecište trgovaca i trgovanja. Iako su stanovnici uslijed životnih nedaća morali odlaziti u potrazi za boljim životnim uvjetima, priroda slunjskog kraja je ostajala i prkosila svojom jedinstvenom posebnošću.

Rastoke / Foto: Vedran Božičević /

Kako su Rastoke mlinarsko naselje, vrijedi istaknuti da su u njima izgrađeni mlinovi žličari, karakteristični za kraj vapnenačkog krša. Mlinovi žličari izgrađeni su na rubovima zemljišta gdje postoji barem tri do pet metara visinske razlike vode, a odlučujući su količina i pad vode koja svojim padom na žlice pokreće vreteno te s njim spojeni mlin. Tijekom 19. stoljeća u Rastokama je bilo preko dvadesetak mlinica. Danas ih je nekoliko u kojima se melju žitarice, a posjetitelji mogu kupiti domaće proizvode ispečene od njih.

Rastoke / Foto: Vedran Božičević /

Hrvatski književnik Ratko Zvrko stihovima je dočarao prelijepe Rastoke.

Stani ovdje! Ne daj dalje da te vode, jer ovdje se život u rastočje toči,
a u ovom huku pobješnjele vode čuči mir za dušu i slavlje za oči!

U kamen ovdje golubi se gnijezde, dok se bure noću s gudurama bore,
u biserju slapa kupaju se zvijezde, pa čiste ko suze dočekuju zore.

A Slušnica hladna divljim hukom teče i lopate starih vodenica vrti
kao rulet vječni zle kobi i sreće, ko beskrajnu igru života i smrti.

Priroda se ovdje razmahuje snagom. I kamen pod vodom ovdje iskrom frca.
Ljudi ovog kraja prijatelju dragom otvaraju širom i vrata i srca.

Stani ovdje! Ne daj dalje da te vode, jer ovdje se život u rastočje toči,
a u ovom huku pobješnjele vode čuči mir za dušu i slavlje za oči!

U proljeće Rastoke obiluju vodom, slapovima svjetlucavih kapljica što se prelijevaju u duginom spektru boja, nježnom zelenilu stabala, propupalim voćkama, jaglacima, ljubičicama i visibabama, tim dragim vjesnicima novog ciklusa u životu prirode. Ljeti su ogrnute bujnim zelenilom i šarenim cvijećem koje mami leptire, pčele i bumbare, a u jesen mame posjetitelje dozrelim plodovima šipka, bazge, jabuka, kupina, kestena. Zima Rastoke kiti rasplesanim sniježnobijelim pahuljama snijega, dok slapovi stvaraju bajkovite ledene oblike pod utjecajem minusa što ih pokazuje termometar pod strehom drvenog trijema.

Rastoke / Foto: Vedran Božičević /

U proljeće Rastoke obiluju vodom, šumećim slapovima svjetlucavih kapljica što se ljeskaju duginim bojama, nježnom proljetnom zelenilu stabala, propupalim voćkama, jaglacima, ljubičicama i visibabama, tim dragim vjesnicima novog života prirode. Ljeti su Rastoke ogrnute bujnim tamnim zelenilom i šarenim cvijećem, a u jesen mame posjetitelje dozrelim plodovima šipka, bazge, jabuka, kupina, drenka, kukurza i kestena. Zima Rastoke kiti vihorom sniježnobijelih pahulja, dok slapovi stvaraju bajkovite ledene oblike pod utjecajem niskih temperatura što ih bilježi termometar pod strehom trijema drvene kuće.

Iako su tijekom Domovinskog rata potpuno uništene i devastirane, Rastoke su danas obnovljene, imaju tridesetak domaćinstava, većina ih se bavi iznajmljivanjem kuća i soba te ugostiteljstvom. U Rastokama se može i okupati, uređeno je lijepo kupalište za djecu i odrasle koje ima dobar pristup, osobito je prelijep predio imena Kotlac koji će osobito veseliti roditelje s malom djecom. Omogućen je i dolazak s kućnim ljubimcima. Ovaj prirodni biser slunjskoga kraja očekuje svoje posjetitelje cijele godine, jer je njegova ljepota čudesno lijepa neovisno o godišnjem dobu. 

Eko kutak

Dječje igračke s kojima se dijete više ne igra mogu se donirati u dobrotvorne svrhe. Ako su slomljene odlažu se u komunalni otpad. Veće igračke odložu se u glomazni otpad, elektroničke igračke u EE otpad, a manje igračke u spremnik za miješani komunalni otpad. Jako pohabane ili potrgane dječje slikovnice odlažu se u plave kante/vreće u kućanstvu ili plave kontejnere na zelenim otocima.

Emisiju poslušajte ovdje:

 

 

 

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja