Komadić pravog netaknutog prirodnog blaga nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Riječ je o Pećinskom parku Grabovača, jedinstvenom u svijetu.
Pećinski park Grabovača djeluje na području Perušića i jedini je pećinski park u Europi i svijetu. Na relativnoj maloj površini (1,5 km²) nalazi se 8 špilja i jedna jama, što predstavlja sklop raznovrsnih i po bogatstvu kalcitnih tvorevina vrijednih speleoloških pojava te četvrtinu od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Naime, pet špilja je zaštićeno u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode: špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja, Budina ledenica, Petrićeva špilja.
Špilja Samograd / Foto: Arhiva Javne ustanove PP Grabovača
“Upravljamo područjem od pet tisuća hektara, a zasad je istraženo oko 50 špilja i jama, a imamo ih još najmanje toliko koje nismo uspjeli istražiti”, rekla je ravnateljica Javne ustanove za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača Jelena Milković. “Osim speleoloških objekata Parkom protječe i rijeka Lika, najveća hrvatska ponornica i druga po veličini krška ponornica u Europi”, ističe ravnateljica Parka.
Foto: TZO Perušić
U studenom 2019. godine šire područje Grabovače proglašeno je trajno zaštićenim u kategoriji “Značajni krajobraz”. Špilja Samograd najpoznatiji je speleološki objekt pećinskog parka i jedina otvorena za posjetitelje, naglasila je Milković.
Ulaz u špilju Samograd podsjeća na katedralu i cijelom dužinom špilje krećete se stepenicama ručno uklesanima u sigovinu. U unutrašnjosti špilje pronađeni su dijelovi keramičkog posuđa i kosti iz razdoblja kasnog brončanog te željeznog doba.
Špilja Samograd / Foto: Robert Anić/PIXSELL
“Špilja Samograd duga je 345 metara. Sastoji se od četiri velike dvorane promjera 30-tak metara, a visine 40 metara. Bogata je špiljskim ukrasima, stalaktitima, stalagmitima, sigastim stupovima, a u njoj su i dva sigasta mosta. Obiluje bogatstvom boja – od bijele pa do crvenkaste sve do crne”, rekla je ravnateljica Pećinskog parka Grabovača. Ističe da je u samoj špilji 500 ručno izrađenih stepenica koje su napravljene krajem 19. stoljeća, a sama špilja je gotovo u potpunosti sačuvana prirodnom, onako kako je i pronađena.
Špilja Samograd / Foto: Mario Paral
Strani turisti oduševljeni su prirodnošću špilje, toliko da im je teško povjerovati da je sve u njoj prirodno, a ne, primjerice, napravljeno od stiropora, kroz smijeh prepričava ravnateljica Parka. Na pitanje zašto je samo špilja Samograd otvorena za posjetitelje, Milković kaže da su ostale špilje na nepristupačnim lokacijama.
Od životinja koje stalno ili povremeno obitavaju na širem području Pećinskog parka Grabovača zaštićeno je 39 vrsta. Zanimljive su brojne zaštićene i ugrožene vrste šišmiša, a to je, kaže Milković, još jedan od razloga što ne otvaraju ostale špilje za posjetitelje. U Parku žive i dvije hrvatske velike zvijeri, vuk i mrki medvjed. Park ima i ornitološku vrijednost, u njemu obitava šezdeset vrsta ptica, od kojih je pedeset i pet vrsta gnjezdarica.
Govoreći o flori, Milković kaže da još nisu napravljena detaljna floristička istraživanja, ali je istaknula ponikvu u kojoj se nalazi špilja Samograd. “To je jedna mala ponikva u kojoj je zabilježeno 118 biljnih vrsta, uz popriličan broj endemskih vrsta. Samo područje Parka je itekako floristički atraktivno, uz tipičnu vegetaciju koja odlikuje područje Like”, rekla je ravnateljica Pećinskog parka Grabovača
Biljni vrt u PP Grabovača / Foto: M. Paral
Još jedna od atrakcija Pećinskog parka su poučne staze te replika hobitske kućice, koja je pravi “mamac” za djecu koja dođu vidjeti hobitsku kućicu, a onda upoznaju i ostale ljepote Pećinskog parka te kroz zanimljivosti i edukativni program puno toga nauče. Na području Parka je i dječje igralište te biljni park u kojem se uzgaja bilje koje raste na tom području, a Park se može pohvaliti i jedinstvenim šumskim orguljama. Zadar ima morske, ali Lika ima šumske, što je, koliko je našoj sugovornici poznato, također jedinstveno u svijetu.
Šumske orgulje / Foto: Mario Paral
Riječ je o kompletu cijevi koje su postavljene visoko i kroz koje vjetrovi koji pušu stvaraju glazbu.
Inače, Park je nastao tako da je voda obogaćena otopljenim ugljičnim dioksidom svojom mehaničkom i kemijskom snagom razarala je i otapala karbonatne stijene na površini reljefa i u dubinama podzemlja Grabovače. Tako su na površini nastale bezbrojne škrape, kamenice, ponikve, a u podzemlju mnoge jame i špilje. Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača osnovana je 2006. godine te upravlja s područjem površine 595,5 ha.
Cijelu emisiju Zeleni biseri Hrvatske poslušajte ovdje:
