Medvednica, planina sjeverozapadne Hrvatske koja je sa svih strana okružena ravnicama ili blagim valovitim brežuljcima, podsjeća na otok. Sa sjeverne strane strmo se spušta prema Zagorju, dok njezini južni obronci blago završavaju u nizini rijeke Save. Omiljeno odmorište ponajviše stanovnika grada Zagreba i njegove okolice proglašena je parkom prirode 1981. godine. Na Medvednici prevladava tzv. klima bukve, za koju su karakteristična izražena godišnja doba.

Medvednica / Foto: PP Medvednica (Cerovečki) /

“Rođena” je prije oko 12 milijuna godina kada se njezin današnji središnji dio uzdigao između dubokih pukotina (rasjeda). Glavni trup planine izgrađen je od metamorfnih stijena među kojima se ističe zeleni škriljavac koji je svojevrsni zaštitni znak Medvednice i upravo on krasi pročelja rado posjećenog Tomislavovog doma, ali i kapelice Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata. Geologiji Medvednice posebno je posvećena poučna staza Miroslavec koja vodi od Šestinskog Lagvića do Kraljičinog zdenca.

Biljni svijet Medvednice vrlo je bogat i raznolik s čak 1205 vrsta i podvrsta. Njezin biljni pokrov najvećim dijelom predstavljaju prirodne i očuvane šume. S obzirom da su na Medvednici najrasprostranjenije šume bukve, nazivaju je i „majkom svih šuma“. U sklopu Parka prirode Medvednica nekoliko je lokaliteta brdske bukove šume: šumski rezervati Mikulić potok – Vrabečka gora i Pušinjak – Gorščica.

Stablo Tise na Medvednici / Foto: PP Medvednica /

U Parku je zabilježena 91 strogo zaštićena vrsta, jedna od njih je tisa. Ova četinjača koja je na svojim prirodnim staništima diljem Europe vrlo rijetka i ugrožena, na Medvednici pojedinačno raste na sjenovitim i vlažnim mjestima bukovih i bukovo-jelovih šuma, u predjelu Horvatovih stuba i Lipe čini posebnu biljnu zajednicu, šumu tise i lipe. Najljepšom medvedničkom tisom smatra se ona na Krumpirištu, stara preko 1000 godina. Od strogo zaštićenih vrsta tu su i dvije vrste ljiljana: kranjski ljiljan  i ljiljan zlatan. Na Medvednici je zabilježena 81 vrsta gljiva od kojih su mnoge rijetke i ugrožene. Zanimljivost – dosad je na Medvednici zabilježena dvadeset i jedna vrsta gljiva koje nisu pronađene nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Najljepšom medvedničkom tisom smatra se ona na Krumpirištu, stara preko 1000 godina.

Medvjed, koji već stoljećima nije stanovnik Medvednice ipak “živi” u njezinu imenu baš kao i ris, vuk, jelen, tetrijeb i vidra, njima svoja imena duguju okolna sela, potoci i predjeli. Na Medvednici se mogu susresti razne vrste sisavaca, od malenih glodavaca poput zečeva, puhova i voluharica, do velikih papkara, srne i divlje svinje. U Parku svoj dom ima i nekoliko vrsta zvijeri: divlja mačka, lisica, kuna i lasica. Među stanovnicima Medvednice posebno su zanimljivi šišmiši, čak 24 vrste, od koji su 7 Natura 2000 vrste i jedna nacionalno važna. Ovi leteći sisavci žive u špiljama, napuštenim rudnicima, kamenolomima, dupljama drveća te u potkrovljima kuća.

Inače, sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zakonom su zaštićene pa ih se ne smije uznemiravati. Potpuno su bezopasni za ljude, iako o njima kruže drugačije priče. Šišmiši se hrane kukcima od kojih mnogi štete biljkama. Komarci, koji su ljudima prava napast, njima su prava poslastica. Svi šišmiši zimi hiberniraju, odnosno spavaju zimski san, neke vrste zimuju u kolonijama u medvedničkoj špilji Veternici, druge pak nastanjuju duplje drveća.

Ulaz u špilju Veternicu / Foto: PP Medvednica /

U špilji Veternici zabilježeno je 18 vrsta šišmiša, zbog kojih je tijekom zime zabranjen posjet ovoj špilji kako ih se ne bi ometalo jer su im sve životne funkcije usporene, a temperatura tijela svega nekoliko stupnjeva iznad temperature okoline. Hibernacija šišmiša je razlog što su na ulaz Veternice postavljena posebna rešetkasta bat friendly vrata, koja im omogućavaju nesmetan prolaz, a sprečavaju ulaz svima koji žele ući unatoč upozorenju.

Kolonija šišmiša u špilji Veternici / Foto: PP Medvednica /

Pri obilasku Parka prirode Medvednica uvijek imajte prikladnu obuću jer na Medvednici živi i poskok , naša najpoznatija otrovnica. Lako ga je prepoznati po roščiću navrh glave i izlomljenoj cik-cak šari koja mu se pruža duž leđa, njezina boja i oblik znatno variraju. Iskusni ljubitelji prirode napominju da je oprez pri kretanju prirodom dovoljan, poskoci, baš kao i sve zmije, izbjegavaju bliske susrete s ljudima jer registriraju vibraciju tla odnosno okoliša i prije susreta “oči u oči” dajući se u bijeg.

Šećući Medvednicom možete vidjeti dnevne leptire poput lastinog repa, prugastog jedarca i velike prelijevalice. Dnevni leptiri ugroženi su uslijed nestajanja livada. Osim brojnih vrsta kukaca, na livadama Medvednice živi i veliki broj paukova, čak 25 vrsta je po prvi puta u Hrvatskoj zabilježeno baš na Medvednici.

Za one koji vole biciklistički obilazak Medvednice, posebnim biciklističkim oznakama označena je mreža od osam kružnih staza i jedne transverzalne koja ih povezuje. Staze su označene brojevima od 1 do 9, trasirane su tako da među njima postoje dodirne točke na kojima se može prelaziti s jedne staze na drugu. Sve staze su kružne i opisane u jednom smjeru (tako su i označene), stoga nije preporučljivo prolaziti stazu u suprotnome smjeru, jer nije moguće vidjeti sve oznake te će orijentacija biti znatno teža.

Na Medvednici postoji 70-tak planinarskih staza, stoga će ljubitelji planinarenja doći na svoje. Sve detalje o njima možete saznati na mrežnoj stranici Parka. Izvrsnu kartu Medvednice Hrvatske Gorske službe spašavanja, čiji članovi svoje vještine “bruse” upravo na Medvednici, možete pronaći na poveznici HGSS karta Medvednice. 

Veliki zaljubljenik u Medvednicu, planinar, novinar, publicist i fotograf, Vladimir Horvat (1891-1962) u razdoblju od 1946. do 1953. godine vlastoručno je izgradio 500 kamenih stuba na tada nepristupačnom dijelu Medvednice. Horvatove stube najljepši su izletnički objekt na Medvednici izrađen rukom čovjeka.

Horvatove stube / Foto: PP Medvednica /

Pristupna staza do Horvatovih stuba je s livade Hunjka. Staza se strmo spušta kroz bukovu šumu pa ide preko livada s prelijepim vidicima na Zagorje. Na početku stuba nalazi se “Patuljkova špiljica”, pukotina u stijeni u koju se može uvući omalen čovjek ili dijete. Nakon pedesete stube nalazi se vidikovac s iznimnim pogledom. Potom se silazi do kamena nazvanog Moj naklon, sljedeći zavoj vodi do dojmljivog 15-ak metara dubokog Tisinog ponora. Ispod 400-te stube put prolazi kroz dio špiljice Medvednica, čija dužina iznosi oko 25 metara. Visinska razlika između prve i posljednje Horvatove stube je 117 metara.

Livada Hunjka / Foto: PP Medvednica /

Prva kapelica podignuta na Medvednici bila je kapelica sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu. Nakon njezina urušavanja krajem 16. stoljeća, na Velikom Plazuru sagrađena je drvena kapelica posvećena sv. Barbari, zaštitnici rudara. Na njezinu mjestu danas stoji neogotička kapela sv. Jakoba.

Crkva sv. Jakoba / Foto: PP Medvednica /

U 17. stoljeću kada se počelo hodočastiti u marijansko svetište u Mariji Bistrici, nekoliko hodočasničkih putova vodilo je i preko Medvednice. Na jednoj od postaja tog puta sagrađena je u 19. stoljeću kapelica Marije Snježne. U neposrednoj blizini najvišeg vrha Medvednice, Sljemena, 1932. godine sagrađena je kapelica Majke Božje Sljemenske, kraljice Hrvata.

Kapelica Marije Snježne / Foto: PP Medvednica /

Najmlađa medvednička kapelica, sagrađena 2000. godine u čast hrvatskim mučenicima, smještena je na proplanku podno Planinarskog doma „Lipa-Rog“. Svakako posjetite, ako ne sve, onda barem jednu od spomenutih medvedničkih hodočasničkih duhovnih odredišta/okrijepa.

Jedan od simbola Medvednice je i Medvedgrad,  srednjovjekovni burg smješten na Malome Plazuru, vrhu na južnom dijelu Medvednice, koji stoljećima bdije nad Zagrebom i njegovim stanovnicima. Izgrađen je 1254. godine, nakon katastrofalne provale Tatara koji su u razarajućem naletu do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb, građanski Gradec i biskupski Kaptol.

Medvedgrad / Foto: PP Medvednica /

Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog  strateškog položaja stalno bio poprište imovinskih i političkih previranja. Tijekom svoje povijesti promijenio je brojne gospodare, a zanimljivo je da, iako izvrsno utvrđen i uvijek pripravan za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Medvedgradski gospodari svoje riznice i skladišta često su popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su se okomiti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća toliko terorizirali grad da su mnogi stanovnici Gradeca bili prisiljeni na bijeg iz svojih domova. I danas kruže priče o grofici Barbari Celjskoj, zloglasnoj Crnoj Kraljici.

Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon razarajućeg potresa uslijed čega su se njegovi posljednji vladari Gregorijanci preselili u dvorac u Šestinama. Godine 1979. počelo je sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova Medvedgrada. U ruševinama je pronađena osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas odnosno palača za stanovanje te još neki dijelovi drevne utvrde.

Nakon višegodišnje temeljite rekonstrukcije Medvedgrad je otvoren za posjećivanje, više pročitajte ovdje. Medvedgrad je uvršten u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao Nepokretno kulturno dobro.

Pod južnom kulom Medvedgrada 1994. godine podignut je „Oltar domovine“, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.

Iako mnogi posjetitelji Medvednicu smatraju pitomom i bezopasnom planinom u neposrednoj blizini Zagreba, ona u sebi krije potencijalne opasnosti za neoprezne posjetitelje. Dobro je prije polaska na izlet u Park prirode Medvednicu provjeriti vremensku prognozu i opremiti se u skladu s njom. Prikladno se odjenite, obuća neka bude udobna i čvrsta za siguran korak. Uvijek imajte uz sebe dovoljno pitke vode. Krećite se označenim planinarskim stazama i dobro planirajte vrijeme na otvorenom, kako vas ne bi zatekla noć, a s njome i gubitak orjentacije odnosno mogućnost da se izgubite. Vodite li vaše ljubimce sa sobom, oni su baš kao i vi, gosti na Medvednici. Vrlo je vjerojatno da ćete naići na zeca u trku i druge male životinje ili veliku divljač, stoga ih uvijek vodite na uzici. I za kraj… za sve koji žele više… Dekodiraj Medvednicu vodič, preporučamo!