Putujemo na otok mirisa guste borove šume i ljekovitog bilja koji u kombinaciji s aerosolom mora kreiraju jedinstvenu aromaterapiju na otvorenom. Naš domaćin je direktor Turističke zajednice grada Malog Lošinja, Dalibor Cvitković. Prošetat ćemo miomirisnim šetnicama čija dužina iznosi preko 250 km uživajući u predivnim krajolicima, vidikovcima, uvalicama i doznati zanimljvosti o povijesnoj i kulturnoj baštini te zdravstvenom i outdoor turizmu Lošinja.
More visoke kakvoće i zrak prve kvalitete s više od 200 sunčanih dana godišnje s 1018 biljnih vrsta od kojih 939 pripada autohtonoj flori, otok Lošinj čini aromaterapeutskim središtem i odredištem vitalnosti, zdravstvenog turizma, ekološki osviještenog i modernog odredišta. Blaga mediteranska klima, bogata bioraznolikost, ugodna atmosfera te 250 kulturno zabavnih događanja – samo su neki od epiteta zahvaljujući kojima se lošinjski arhipelag na svjetskoj turističkoj karti pozicionirao kao Otok vitalnosti.
Stigavši na otok Lošinj, u mjesta Mali i Veli Lošinj, vrlo brzo osjetit ćete čudotvornost toga otočnog mikrokozmosa koji obilježuje više od 110 godina od službenog proglašenja klimatskim lječilištem. Geografski položaj, reljef, razvedenost obalnog područja, flora, fauna i klima bili su preduvjeti da se još u 19. st. na ovim otocima počne razvijati turizam. Zahvaljujući istraživanjima te pošumljivanju otoka, Veli i Mali Lošinj proglašeni su 1892. godine od Ministarstva zdravstva Austro-Ugarske Monarhije klimatskim lječilištima. Jedna vrlo bitna, ako ne i najvažnija osoba u razvoju Lošinja kao klimatskog lječilišta je profesor Ambroz Haračić koji je 1880. počeo s meteorološkim proučavanjem klime otoka Lošinja čiji su podaci dali poticaj svim daljnjim inicijativama u turizmu. Lječilište Veli Lošinj za bolesti dišnih putova i kože te fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, koje je otvoreno davne 1889. godine kao oporavilište za skrofuloznu i slabunjavu djecu, posluje i danas. Prof. Haračić je osim meteoroloških promatranja marljivo skupljao sve vrste bilja te je došao do brojke od oko 1120 različitih vrsta. Isto tako, bio je jedan od inicijatora za osnivanje Društva za uljepšavanje i pošumljavanje Lošinja, koje je posadilo više od 80.000 sadnica alepskog bora i 500 sadnica alejnog drveća u prvoj godini postojanja na prostoru otoka, a svake sljedeće sadilo se više od 300.000 sadnica. Zahvaljujući Društvu, otok Lošinj danas je prekriven zelenim ogrtačem, posebno predjeli Sunčana uvala i Čikat.
Park šuma Čikat rezultat čovjekovih napora na oblikovanju krajobraza i suradnje s prirodom od iznimne je važnosti za turizam, rekreaciju i za pobuđivanje zanimanja posjetitelja za prirodu i lokalne prirodne vrijednosti otoka Lošinja. Kroz Park-šumu prolazi nekoliko atraktivnih obilježenih pješačkih šetnica. Danas bujna šuma alepskog bora zasađena je na zapuštenom terenu krajem 19. stoljeća naporima Društva za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja pod vodstvom prof. Haračića. Crkvica Blažene Djevice Marije izgrađena 1858. godine, smještena na rtu Anuncijata, tradicionalno je zavjetno svetište lošinjskih pomoraca.
Naselje Ćunski nalazi se na središnjem dijelu otoka Lošinja, točnije 8 kilometara od Malog Lošinja. Osim poljoprivrede i ribarstva, u zadnje se vrijeme razvija i turizam pa se u sklopu prezentacije i promicanja mjesnih autentičnosti, nudi uljara Torać kao prostor koji ophodi s prošlošću i sadašnjošću. Dio bogatoga naslijeđa želi se izložiti i prikazati turistima u prepravljenom Toraću. Taj jedini preostali stari mlin za masline, torać kako ga nazivaju domaći, sagrađen je oko 1897. godine. U Ćunskom se nalazi i Dom za duhovne susrete Betanija.
Jeste li znali da na Lošinju trajno obitava više od 200 jedinki dobrih dupina, posljednja kolonija dupina na Mediteranu? Tim Istraživačkog instituta Tethys 1987. godine započeo je dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Lošinja pod nazivom Jadranski projekt dupin. Od 1999. godine projekt vodi Institut Plavi svijet iz Velog Lošinja, a lošinjski dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu. Veličina zajednice procijenjena je na oko 200 jedinki, a većina ih je do sada identificirana zahvaljujući prirodnim oznakama kao što su urezi i ožiljci na njihovoj leđnoj peraji, dijelu koji je uvijek vidljiv kad izlaze na površinu udahnuti zrak. Brojne su opasnosti koje prijete Lošinjsko-Creskoj populaciji dobrih dupina. Plovila ometaju njihovo slobodno kretanje dok buka motora ometa njihovu komunikaciju i snalaženje u prostoru. Dugotrajno uznemiravanje može imati trajne posljedice koje uključuju zdravstvene probleme uzrokovane stresom, smanjenu uspješnost razmnožavanja ili izbjegavanje područja koja su prethodno bila značajna za preživljavanje. Od 17. svibnja 1995. godine u Hrvatskoj su zaštićeni svi morski sisavci.
Zanimljiva crtica – Dobri dupini hrane se u jatima loveći ribu, lošinjski posebno vole bijelu ribu: osliće, trlje, ušate i sl. U lovu, kao i u svakidašnjem životu, komuniciraju i koriste se eholokacijom, visokofrekventnim zvukovima za traženje i hvatanje plijena i za dobivanje akustične karte njihova okoliša. Jedna je od zanimljivosti da dupini spavaju, a to rade jednom polovinom mozga i jednim okom uvijek budnim i obično u skupinama, razlog tomu je život u otvorenom okruženju mora te su stoga uvijek u opasnosti, a i više očiju više vidi. Ako želite pomoći u zaštiti dobrih dupina, možete se prijaviti za volontiranje ili usvojiti vlastitog dupina.
Lošinjani su itekako ponosni na svoju bogatu maritimnu baštinu, u zlatno doba pomorstva u 19. stoljeću bili treća luka na Jadrana, a i brojni Lošinjani oplovili su cijeli svijet kao cijenjeni i iskusni pomorci. Danas to turistički valoriziraju kroz festival Lošinjskim jedrima oko svijeta u mjesecu rujnu.
Lošinjska kuhinja prepuna je okusa i mirisa Mediterana, a jela su pripravljena baš kao i nekad – na tradicionalan način! Nešto novo, nešto staro, nešto posuđeno, nešto plavo… ne, ne mislimo na vjenčanje, već na lošinjsku izvornu mediteransku kuhinju i umjetnost spravljanja vrhunskih delicija uz pomoć svega što nam je priroda podarila, a mašta dozvolila. Recepte su naslijedili od baka i djedova, a nepresušni izvor inspiracije za jela u kojima uživaju zajedno s gostima dobili su u onome što ih okružuje – dubokom, čistom i prostranom Jadranskom moru. Uz tematske jelovnike lošinjskih kapetana svakako obratite pozornost na priču koju ćete dobiti uz jelo, priču o povijesti njihovih slavnih moreplovaca. Bijela i plava riba, školjke, plodovi mora, otočna janjetina, domaća tjestenina i maslinovo ulje te arome i boje lošinjskog začinskog bilja okusi su kojima je doista nemoguće odoljeti. Pored oborite ribe i janjetine, preporučamo vam da probate buzaru, rižota i salate od lošinjskog samoniklog bilja te jela od hobotnice i liganja. Nepce počastite i autohtonim slasticama i likerima te marmeladama od lošinjskih agruma. Ne propustite ni lošinjske škampe jer upravo je kvarnerski škamp po mnogim gastronomskim kritičarima najbolji na svijetu!
Nakon ukusnog obroka predivni lošinjski krajolici, miomirisne šetnice, a imaju ih dvije tematske, šetnicu Vitalnosti i šetnicu Zdravlja, vidikovci i uvalice mame na šetnju, rekreativno trčanje ili bicikliranje ovisno o vašim željama i tjelesnoj formi. Zimski mjeseci idealni su za vikend ili višednevni odmor na otoku Lošinju, s obitelji ili samostalno, odluka je vaša. Tijekom mjeseca prosinca na Lošinju ni adventskih događanja ne manjka, dapače, više na www.visitlosinj.hr
Eko kutak
Premda niču hoteli, a stari se obnavljaju, ispitivanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrdila su da je Lošinj očuvao netaknutu prirodu pa je tako lošinjski zrak ostao u prvoj kategoriji kakvoće. Ljekovitost otočnog zraka poznata od davnina, sačuvana je do danas. I morska voda održava bistrinu i čistoću pa trenutno više od 200 dobrih dupina živi u Lošinjskom akvatoriju, kao posljednja kolonija dobrih dupina u Mediteranu, dok su u nekim akvatorijima susjednih zemalja u potpunosti nestali.