Mjesto Tuhelj podno Cesarske gore uz rijeku Horvatsku, ime zahvaljuje staroslavenskoj riječi „tuhl“ koja označava udubinu. Kroz svoju prošlost crkveno, političko i kulturno sjedište, ovo mjesto danas rado posjećuju ljubitelji karakterističnih ljepota Zagorja. Tuheljska župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz doba gotičke arhitekture (datira iz 15. stoljeća, nap. a.), spomenik kulture visoke prve kategorije, svojom je velebnošću te kulturnim i povijesnim značajem nadaleko poznata i uvijek iznova pruža duhovnu okrijepu putnicima namjernicima.

Tuhelj /Foto: Foto: TZ Biser Zagorja /

Dvorac Mihanović /Foto: TZ Biser Zagorja /

Tuheljske Toplice neposredno u blizini termalnih izvora i nalazišta ljekovitog blata rado posjećuju kako domaći stanovnici tako i njihovi gosti.

Zanimljiost – U Tuheljske toplice, tridesetih godina prošloga stoljeća, nakon gradnje bazena, kada postaju mjesto okupljanja elite, dolazio je i kardinal Alojzije Stepinac.

Barokni dvorac Mihanović, ljetnikovac obitelji Erdödy iz 18. stoljeća, u kojem je autor hrvatske himne Antun Mihanović često provodio svoje dane uživajući u idili “zagorskih brega”, nezaobilazno je odredište poklonika povijesne baštine, ali i ukusnog zalogaja tradicionalne zagorske kuhinje.

Okružen ruševinama Cesargrada i kapelom Majke Božje Snježne, u Značajnom krajobrazu Zelenjak, na ulazu u Općinu Kumrovec, na cesti Klanjec – Kumrovec, nalazi se spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša domovino“ koji je jedinstven u Europi i svijetu.

Spomenik himni Lijepa Naša / Foto TZ Biser Zagorja /

Pjesma “Horvatska domovina”, koju je Antun Mihanović, prema predaji napisao očaran ljepotom Zelenjaka, objavljena je 14. ožujka 1835. godine u prvom hrvatskom književnom i kulturnom listu Danica. Prvi je put s atributom „himna“ spomenuta 1889. godine u Kuhačevu (hrvatski muzikolog i povjesničar glazbe, nap. a.) članku o hrvatskim himnama.

U gradu Klanjcu, na mjestu nekadašnjeg groblja i kapelice svetog Leonarda, nalazi se Franjevački samostan iz 17. stoljeća koji je zajedno s pokrajnjom crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije, podignut zahvaljujući velikaškoj obitelji Erdödy, a po nalogu grofova Sigismunda i Nikole (doživotni knez kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, nap. a.). Kroz povijest samostan se razvio u snažno franjevačko središte Zagorja, tu je naime bio studij filozofije i teologije, ali i Prva pučka škola. Godine 1716. samostan je uništen u požaru, ali je djelomično obnovljen oko 1767. godine zahvaljujući obitelji Erdödy i drugim dobročiniteljima.

Franjevački samostan Klanjec /Foto: ZT Biser Zagorja /

Posebna povijesna atrakcija koja intrigira sve posjetitelje klanjevačkog samostana i crkve su sarkofazi obitelji Erdödy iz 17. stoljeća. Otkriveni krajem prošlog stoljeća u grobnici obitelji Erdödy, obnovljeni su i smješteni u posebno pripremljenoj kripti samostana uređenoj za turističke posjete. Sarkofazi su rad bečkih majstora koji su radili za kuću Habsburgovaca i izvedeni u stilu ranobaroknog vremena.

Sarkofag obitelji Erdödy / Foto: TZ Biser Zagorja /

Znameniti Klanjčan, nezaboravni tuheljski župnik, Vjekoslav Homotarić koji je u svojoj župi aktivno djelovao ne samo kao duhovni vođa, nego i na kulturno prosvjetiteljskom planu, također se pamti i danas. Klanjec je poznat i po Otonu Ivekoviću, najvećem i najplodnijem hrvatskom slikaru iz razdoblja historicizma kao i Franji Ivekoviću, sveučilišnom profesoru biblijskih nauka starog zavjeta i hebrejskog jezika, rektoru sveučilišta, zagrebačkom kanoniku.

Jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, Antun Augustinčić, također Klanjčan, sva je djela darovnicom poklonio rodnom mjestu koje mu se odužilo Galerijom “Antuna Augustinčića”. Njegovi zemni ostaci pohranjeni su u podnožju skulpture “Nošenje ranjenika” ispred Galerije koja je nezaobilazna postaja obilaska Klanjca i okolice.

Klanjec / Foto: TZ Biser Zagorja /

Neka od najznačajnijih Augustinčićevih djela su konjanička skulptura maršala Pilsudskog te spomenik Mir postavljen ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Veliko Trgovišće / Foto: TZ Biser Zagorja /

Mjesto Veliko Trgovišće, smješteno na raskrižju putova uz željezničku prugu kojoj je gravitiralo područje od Domahova, Strmca, Klanjca, Tuhlja i Krapinskih Toplica, najčešće se spominje po činjenici da se na njegovu samom ulazu nalazi obnovljena rodna kuća prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.

Automobilom, autobusom, vlakom, biciklom… ovaj dio Zagorja u sebi krije ljepote koje će oduševiti svakog posjetitelja. Prirodne ljepote, povijesne i kulturne znamenitosti, srdačnost ljudi dragocjenosti su koje valja svako toliko otkrivati.

Emisiju poslušajte ovdje: