U mjestu Rakovici ima oko 150 špilja i većina ih se još uvijek istražuje. Neke od njih koje su na većoj dubini, obiluju vodom, druge su pak bogate sigama i arheološkim ostacima. Zbog nepristupačnosti terena, jedne od rijetkih koje su dostupne za posjet su Baraćeve špilje. Postoje dvije teorije o nastanku njihova imena; prva je da je mještanin imenom Barać na polju ispred špilja junački porazio turskog gorostasa, a druga da su ih mađarski vojnici za vrijeme Austrougarske monarhije prozvali prijateljskim špiljama (od mađarske riječi barát = prijatelj, nap. a.).

Baraćeve špilje – ulaz u njih / Foto: JU Baraćeve špilje /

Same špilje u sebi kriju neprocjenjivo bogatstvo speleoloških objekata sa sigama, pleistocenskim fosilnim ostacima i endemskom špiljskom faunom te arheološkim nalazima. Obuhvaćaju Gornju Baraćevu špilju, Donju Baraćevu špilju, Novu Baraćevu špilju i Izvor špilju Baraćevac. Iako na zaštićenom području ima više speleoloških objekata, zbog već postojeće prepoznatljivosti imena cijelo područje nosi naziv Baraćeve špilje.

Gornja Baraćeva špilja među prvim je spiljama u Hrvatskoj otvorena za turističke posjete davne 1892. godine. Uz špilje je 2004. godine otvoren i prvi hrvatski speleološki dom.

Obilazak špilja moguć je isključivo uz stručnog vodiča tijekom kojeg kroz zanimljivu priču posjetitelji doznaju o tisućljetnom nastajanju spilja, njihovoj geološkoj građi, vrijednim arheološkim nalazima. Između ostaloga posjetitelji obilaze nekadašnje stanište špiljskog medvjeda, mjesto pronalaska brončane ogrlice, a vrlo dojmljivo iskustvo tijekom obilaska je i specifično špiljsko okruženje u dvorani sa sigama.

Baraćeve špilje – unutrašnjost / Foto: JU Baraćeve špilje /

Polasci organiziranih obilazaka nemaju unaprijed određeno vrijeme već se formiraju prema dolasku posjetitelja. Špiljska temperatura tijekom cijele godine je 9 stupnjeva, pa je potrebna prikladna odjeća, najbolje slojevita te obuća, u kojoj je korak siguran od proklizavanja.

O Baraćevim špiljama pisao je Dragutin Hirtz (poznati hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar i putopisac, nap. a.) u svojim knjigama Lika i Plitvička jezera iz 1900. godine i Prirodni zemljopis Hrvatske iz 1905. godine. U knjizi Plitvička jezera i okolina iz 1910. godine prof. Dragutin Franić opisao je uređenje špilja, između ostalog spomenuvši i Treću, Novu Baraćevu špilju, kao što je to opisao i Hirtz.

Zanimljivost –  u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se brončana narukvica iz Gornje Baraćeve pećine. Nju je Arheološkom odjelu Narodnog muzeja još 1912. godine poklonio dr. Anton Culek. Narukvica svojim tipološkim karakteristikama odgovara razdoblju starijeg željeznog doba, vjerojatno 8. ili 7. st. pr. Krista.

Baraćeve špilje – unutrašnjost / Foto: JU Baraćeve špilje /

Cijenjeni paleontolog i speleolog prof. dr. Josip Poljak 1913. i 1914. godine, zajedno s profesorom Kochom, istraživao je špilje okolice Plitvičkih jezera te objavio knjigu Pećine hrvatskog krša II (pećine okoliša Plitvičkih jezera, Drežnika i Rakovice) prvi put objavivši nacrte i fotografije Baraćevih špilja, Gornje i Donje.

Cijelo područje Baraćevih špilja obiluje rijetkim i ugroženim tipovima staništa te ugroženim i strogo zaštićenim vrstama što znači da je bilo kakvo uništavanje i/ili ugrožavanje istih strogo zabranjeno.

Posjetiteljima Zaštićenog krajobraza Baraćeve špilje na raspolaganju su uređene šetnice, dječja igrališta i dodatni sadržaji.

Baraćeve špilje privremeno su zatvorene zbog trenutne situacije s koronavirusom. Pratite njihove virtualne aktivnosti putem njihovih društvenih mreža. 

Izletište Baraćeve špilje / Foto: Vlado Butina /

Eko kutak

Posjetitelji se unutar špilja smiju kretati isključivo u pratnji vodiča. Nije dozvoljeno samostalno posjećivanje špilja. Kretanje je dozvoljeno isključivo na označenim stazama. Fotografiranje je dozvoljeno ali uz uvjet: isključivo bez upotrebe bljeskalice. Video snimanje nije dozvoljeno. Zabranjeno je dodirivanje špiljskih ukrasa, kapljica vode i bilo kakvo oštećivanje unutrašnjosti špilje.

Emisiju poslušajte ovdje: