Nekadašnja aristokratska ljetna rezidencija iz 15. st. usred bujnog perivoja s egzotičnim biljkama, najstariji je spomenik vrtne arhitekture u Lijepoj Našoj i jedini arboretum na hrvatskoj strani Jadrana. Arboretum ima 467 uzgojenih i 520 samoniklih vrsta biljaka kao i šimšir star čak 300-njak godina.
Arboretum Trsteno, jedan od svega tri arboretuma u Hrvatskoj, jedini je na hrvatskoj obali Jadrana. Arboretum je snovala 1948. godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti na ladanjskom posjedu dubrovačke plemićke obitelji Gučetić Gozze iz 15. stoljeća, kojoj su dubrovački kapetani moreplovci donosili biljke i sjemena iz svih dijelova svijeta.
Arboretumi su botanički vrtovi koji posvećeni uzgoju drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe.
Do danas su sačuvana stabla palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovca, starih čempresa i starog ginka te raznog egzotičnog drveća i grmlja. Arboretum krase libanonski cedar, impresivna američka lipa visoka 30 metara, azijska platana, ali i cvijetnice poput bugenvilije i ljiljani. On je i jedinstvena prirodna kolekcija s više od 300 vrsta biljaka i najljepši je primjer vrtne arhitekture dubrovačkih ljetnikovaca.
Prostire se na površini od 25 hektara, u sklopu njega su i povijesni renesansni perivoj s ljetnikovcem, povijesni maslinik te prirodna vegetacija šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetacija makije i priobalne stijene.
U masliniku rastu i uzgajaju se autohtone vrste maslina karakterističnih za dubrovačko područje, a posebna vrijednost su mlade masline Jeruzalemke koje potječu od masline Jeruzalemke stare 250 godina koja krasi privatni vrt u mjestu Zaton Veliki, a donio ju je nepoznati hodočasnih iz Svete Zemlje.
Arboretum Trsteno HAZU ponosi se i svojom najstarijom stanovnikom šimširom, 300-tinjak mu je godina tek!
Kapela svetoga Jeronima iz 17. stoljeća također je zanimljiva posebnost Arboretuma Trsteno baš kao i stara mlinica za masline, akvadukt iz 15. stoljeća i barokna fontana s rimskim bogom Neptunom i nimfama. Arboretum ima 467 uzgojenih i oko 520 autohtonih vrsta biljaka.
Eko kutak
Gavez je višogodišnja biljka koja raste u svijetlim šumama, na vlažnim livadama i uz obale potoka i rijeka. Mladi listovi mogu se koristiti za jelo dok su nježni i ukusni. Korijen je krupan, busenast, tamnosmeđ i izuzetno je ukusan. Za povrćare i vrtlare, ovo je korisna biljka. Sadrži željezo, kalij, kalcij, fosfor i mangan. Od njega se radi izvrsno tekuće prirodno gnojivo koje svojim mineralnim sastojcima obogaćuje zemljište. Također, isječeni listovi gaveza mogu se stavljati između slojeva komposta. Preporučuje se da se jednom tjedno primjenjuje u usjevima.