Jeste li znali da je mediteranska prehrana uvrštena na UNESCO popis svjetske nematerijalne kulturne baštine? To se odnosi na mediteransku prehranu zemalja Italije, Španjolske, Portugala, Cipra, Grčke, Maroka te naše Hrvatske.

Često ljudi imaju pogrešnu predodžbu da pravilna prehrana nije ukusna i radije biraju visokoprerađene namirnice koje sadrže puno masnoće, šećera, soli i aditiva kao osnovu svoje prehrane. No, mediteranska prehrana je i ukusna i zdrava stoga je omiljeni i rado preporučeni stil prehrane.

Mediteranska prehrana i stil objedovanja

Mediteranska prehrana ima brojne inačice, ovisno o zemlji iz koje potiče, no općenito je krasi visok unos voća, povrća, vlakana, ribe, cjelovitih žitarica te maslinovog ulja kao glavnog izvora masnoća. Biraju se svježe i sezonske namirnice, a dvije čaše crnog vina dnevno za muškarce te jedna za žene dobar su recept za zdravo srce. Limitiran je unos procesirane hrane, dodanog šećera te rafiniranih žitarica. Osim hranjivih namirnica u mediteranskoj prehrani, zdravlju pojedinca pogoduje i mediteranski stil objedovanja – okupljanje i druženje oko stola bez ometanja od uređaja i ekrana, dijeljenje obroka te korištenje raznih biljaka i začina u kreiranju okusa, umjesto samo soli.

Brojne prednosti mediteranske prehrane

Brojna istraživanja pokazuju prednosti ovakvog stila prehrane, osobito smanjenje obolijevanja od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Također, mediteranski stil prehrane dobar je izbor za osobe koje žele izgubiti neželjene kilograme jer nije restriktivna dijeta te se zbog toga lako slijedi, a povratak izgubljenih kilograma rjeđi je nego kod ostalih dijeta. Bogat unos vlakana u mediteranskoj prehrani izaziva osjećaj sitosti zbog čega nema potrebe za dodatnim zalogajima.

10 osobina mediteranske prehrane

10 najvažnijih osobina mediteranske prehrane su:

– mnogo voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki

– maslinovo ulje kao glavni izvor masnoće

– minimalno obrađene hrana, lokalna i sezonska

– integralne varijante žitarica, riže, kruha i tjestenine kao važnih izvora ugljikohidrata

– unos mliječnih proizvoda pogotovo fermentiranih poput jogurta

– riba barem dva puta tjedno na tanjuru

– ograničen unos crvenog mesa

– umjesto visokoprerađenih slastica birajte češće svježe voće kao desert

– ne zaboravite na unos vode, a počastite se koji puta umjerenom količinom crnog vina

– osim hranjivih namirnica, uključite svakodnevno kretanje u vašu dnevnu rutinu

Ideje za jednostavan mediteranski obrok

No, da ne ostanemo samo na teoriji, što možete već danas učiniti da vaša prehrana nalikuje više mediteranskoj? Jedna jednostavna stvar je – pojedite danas koju sezonsku voćku za međuobrok i uz glavni obrok ne zaboravite dodati sezonsku salatu. U nastavku vam donosim dvije ideje za jednostavan mediteranski obrok.

Već sutra za doručak možete si pripremiti domaći shake. Dodajte u blender čašicu jogurta, jednu do dvije jušne žlice bobičastog voća (svježeg ili smrznutog) te 2 jušne žlice zobenih pahuljica. Sve zajedno izmiksajte i odmah popijte.

Za brzi ručak preporučamo pečenu puretinu na salati od slanutka i brokule. Skuhajte glavicu brokule odvojene na cvjetove u proključaloj vodi al dente, svega nekoliko minuta, ocijedite te kratko isperite hladnom vodom da zadrži zelenu boju. Na tavi zagrijte maslinovo ulje, propirjajte češnjak i chili parpičicu, dodajte brokulu i promiješajte. Sklonite s vatre i stavite brokulu u zdjelu sa slanutkom, dodajte limunov sok, začinite po potrebi i promiješajte. Ispecite pureća prsa te poslužite sa salatom od brokule i slanutka.