Ovaj pojam dobro je poznat dijabetičarima koji pažljivo moraju birati namirnice i pratiti razinu glukoze u krvi, a prvi puta glikemijski indeks u znanstvenom radu zabilježen je 1981., kada je skupina znanstvenika dobrovoljcima mjerila porast razine glukoze nakon konzumiranja različtih namirnica. Molekula glukoze osnovni je izvor energije za većinu tjelesnih stanica, a primarno se dobiva razgradnjom ugljikohidrata unesenih u organizam iz hrane. 

Glikemijski indeks predstavlja mjeru porasta razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene namirnice. Skraćeno se označava GI, a mjeri se u usporedbi s referentom vrijednošću za koju se upotrebljava čista glukoza, ili rjeđe, bijeli kruh. Glikemijski indeks iskazuje se skalom u postotku od nula do 100 %, gdje brojka 100 označava referentnu vrijednost čiste glukoze ili bijelog kruha, a ostale namirnice poredane su po skali ovisno o porastu razine glukoze kojeg uzrokuju, u usporedbi s čistom glukozom ili bijelim kruhom. U mjerama je uzet porast glukoze u organizmu 2 h nakon konzumacije 50 g glukoze iz određene namirnice. Razlikujemo niski, srednji i visoki GI. Vrijednosti niskog GI kreću se od 1 do 55, srednjeg 56 do 69 te visoki GI označava vrijednosti iznad 70.

Vrijednost glikemijskog indeksa neke namirnice ovisi o različitim čimbenicima kao što su sastav namirnice, vrsta ugljikohidrata, način kuhanja i pripremanja, stupanj zrelosti. Tako npr. GI zrele banane iznosi 51, zelenije samo 30, a kuhani krumpir ima niži GI nego pečeni. Za to je odgovoran rezistentni škrob u njihovom sastavu koji se vise razgrađuje prilikom zrenja i pečenja te posljedično stvara veći GI. 

Jednostavni ugljikohidrati poput šećera i slatkiša imaju najviši GI i treba ih minimalno koristiti te nikako ne trebaju biti osnova naše prehrane. Njihova konzumacija uzrokuje brzi porast glukoze te posljedično nagli porast inzulina u krvi radi regulacije razine glukoze te ponovno sniženje njene razine. Ukoliko se razina glukoze u krvi stalno spušta i podiže to posljedično dovodi do umora i stalnog traženja novih podražaja kako bi održali razinu energije. Odabirom namirnica s nižim vrijednostima GI izbjegavaju se nagle oscilacije razine glukoze u krvi.  A koje su to namirnice niskog GI? Mahunarke, većina povrća i voća, sjemenke, cjelovite žitarice… 

Ipak, osim ako niste dijabetičar, ne trebate se opterećivati točnim mjerenjima GI za svaku namirnicu. Najveći je naglasak redovito na pravilnoj kombinaciji namirnica i nutritivno balansiranim obrocima uz unos kvalitetnih ugljikohidrata, proteina, masnoća te povrća i voća koji će zadovoljiti dnevne potrebe za mikronutrijentima i vlaknima.