Vrijeme adventa i Božića puno je simbolike pa se tako ona prelila i na pripremu hrane. Što se to jelo nekada i kako su se tradicionalno obilježavali ovi dani u hrvatskim krajevima, sagledat ćemo iz kratkog etnografskog pregleda kulinarskih običaja duž Lijepe naše. Nekada se na sam Badnjak strogo postilo tijekom cijeloga dana što je označavalo čin duhovnog i tjelesnog čišćenja. Središnji događaj Badnjaka bila ja badnja večera i odlazak na polnoćku. Badnja večera bila je jedini veći obrok tijekom dana. Tako se u Međimurju na stolu našlo kuhanog boba, graha, vrganja i kaše uz makovaču s medom. Večera u Iloku započela bi rezanjem badnjače, badnjeg kruha uz bijeli luk umočen u med i gutljaj rakije. Nakon toga, riblja juha ili juha od rajčice, jela s ribom, grah, krumpir, rezanci s makom i orasima, pečene crvene bundeve. Na ličkom stolu našla bi se juha od graha, salate od graha, krumpira i kiselog zelja. Kod nekih se poslužio i bakalar. Tu su i za zasladiti se jabuke, kruške, lješnjaci, med, orasi, suhe smokve, vino i rakija. U okolici Samobora posluživao se grah s octom i domaćim orahovim uljem, uz kuhane suhe šljive i posni kolač. Istarski badnji jelovnik krasila bi maneštra od kukuruza i graha te bakalar s posuticama i kelj. Okolica Poljica pripremala je zelje, leću, bakalar, krumpir. Ako je bilo svježe ribe, spremao se i brudet, a nakon svega, poslužili su se uštipci. U Hrvatskoj kostajnici još uvijek se za Badnjak služe tradicionalni bučini rezanci kao prilog jelima od ribe. Kako ne sadrže gluten, bučini rezanci dobar su izbor u bezglutenskoj prehrani i neutralnog okusa stoga se lako kombiniraju uz razna jela. 

Nakon polnoćke na koju su nastojali doći svi koji mogu, ljudi su se vraćali kućama u prvim satima Božića. Kako je prestao post i nemrs, po povratku s polnoćke jela se hladetina, a zatim pečenka ili purica. Sam dan Božića proveo se uz druženje unutar kuće, a drugi dan običaj je bio odlazak u čestitanje.  

Uronili smo nakratko u prošlost, a možda i potaknuli nekoga na oživljavanje tradicijskih običaja. U nastavku emisije popričat ćemo o zdravijim verzijama omiljenih blagdanskih jela. 

Često se tijekom blagdana unose prekomjerne količine masnoća i šećera u organizam, no blagdanska hrana može biti ukusna i u zdravijim varijantama primjenom nekoliko trikova.

Često se tijekom blagdana unose prekomjerne količine masnoća i šećera u organizam, no blagdanska hrana može biti ukusna i u zdravijim varijantama primjenom nekoliko trikova. Iako je fokus jelovnika na mesu i ribi, ne zaboravite zašareniti vaše tanjure s raznim povrćem. Što šareniji tanjur, to bolji. Kao jednostavno predjelo, umjesto juhe s mesom, možete pripremiti povrtnu gustu juhu. Skuhajte što više raznog povrća u vodi, izmiksajte štapnim mikserom i začinite po želji. Također, razno povrće kuhano na pari može biti jednostavan prilog mesnim i ribljim jelima, a bogat vlaknima i mikronutrijentima. Ubacite svakako svježe sezonske salate uz glavno jelo. Popularnu francusku salatu možete pripremiti laganije bez majoneze i vrhnja, u kombinaciji s grčkim jogurtom, senfom i maslinovim uljem. Kao kvalitetniju verziju priloga umjesto nutritivno siromašnih mlinaca, uz to često natopljenih u masnoći od pečenja, možete prirediti grah u raznim verzijama poput gravča na tavče ili salate od graha, a dobit ćete prilog bogat i proteinima i ugljikohidratima, mineralima, vitaminima. Obični krumpir možete zamijeniti batatom u kombinaciji pečenog batata ili pirea. Kad smo kod unosa šećera, znate i sami da su gazirana pića i slastice najveći izvori te njihov unos probajte ograničiti. Trik koji bi vam mogao pomoći u tome je da se odvojite se od mobitela i ekrana barem za vrijeme obroka, posvetite se jedni drugima i jedite polako, bez žurbe i svjesno. Na taj ćete način učiti prepoznati fizičku glad te znakove sitosti.