Najveća je i najvažnija građevina u Hrvatskoj posvećena sv. Jakovu je katedrala u Šibeniku pod zaštitom UNESCO-a, ali pravi povijesni biser i kulturno dobro skriva i Medvednica, kapelicu sv. Jakova, poznatu planinarima, ali i hodočasnicima koji onamo dolaze na današnji dan.
Na obronku Medvednice, zvanom Veliki Plazur, na nadmorskoj visini od 864 m, smjestila se gotska kapelica sv. Jakoba ili sv. Jakova koja je nekad pripadala Šestinama, a danas o njoj brine ksaverska župa. Sv. Jakobu, kako ga zovu domaći ljudi, Gračanci i Zagorci hodočaste već desetljećima, piše medvednica.info.
U pisanim izvorima kapelica Sv. Jakoba se spominje 1746. godine kao drvena kapelica manjih dimenzija. Vjerojatno su je gradili rudari iz obližnjeg rudnika Zrinskih. Zaslugom baruna Kulmera 1847. godine sagrađena je nova zidana zgrada kapelice, a po projektu arhitekta Jurja Denzlera kapelica je 1935. godine temeljito obnovljena. U dekoraciji unutrašnjosti korišteni su elementi starohrvatske ornamentike pa se kapelica odlikuje kulturno-povijesnim, arhitektonskim i graditeljsko-tipološkim vrijednostima te je službeno zaštićena kao kulturno dobro (Z-2387).
Do kapelice se lako može doći jer se nalazi pored Sljemenske ceste kojom voze automobili i autobus. Iza kapelice je uređeno odmorište s klupama s kojeg se pruža lijep vidik na grad Zagreb i dio Posavine. Sa tog odmorišta prema dolje se spušta neoznačena strma šumska staza prema Sljemenskoj cesti i dalje prema planinarskoj stazi 12.