Pokretom su naročito oduševljeni bili narodi Indije, koji su i dotada smijeh držali blagotvornim i posvećivali mu posebnu pozornost, a u mnogim su mjestima formirane grupe ljudi koji su se redovito sastajali i smijali. Tu se najbrže širio pokret, pa je 1998. u Mumbaju, u Indiji, održana prva velika seansa smijeha, na kojoj se okupilo 12 000 članova domaćih i stranih klubova smijeha. To je bio značajan poticaj bržem širenju Pokreta smijeha u svijetu, pa je već 2000. godine u Kopenhagenu održano prvo okupljanje izvan granica Indije, na kome je sudjelovalo više od 10 000 članova klubova smijeha iz mnogih zemalja. Budući da je taj skup na međunarodnoj razini okupio dotad najveći broj ljudi, ušao je Guinnessovu knjigu rekorda, donosi Narodni zdravstveni list.

Što je smijeh

Smijeh je instinktivna aktivnost, svojstvena samo ljudskim bićima. Očituje se posebnim izrazom usana i lica, a praćen je mimikom i glasovnim reakcijama na vedar, radostan ili šaljiv izazov. On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. Smijeh od srca izražava sreću i radost, uklanja tugu, ružne emocije, osjećaj umora, zabrinutost, naglo skreće pozornost s problema na lijepe stvari, sprječava neuroze… „Smijeh nas može usrećiti više od ponosa; vrjedniji je od novca; bolje umiruje srce od molitve“, tvrdi Harriet Rochlin.

On je učinkovit lijek za sve nedaće, krize, probleme i teškoće.

Smijeh oslobađa od napetosti, relaksira, zbližava ljude, olakšava komunikaciju, stvara ugodno ozračje i sprečava sukobe jer, dok se ljudi smiju, obuzeti su dobrotom, pozitivnim emocijama i radošću pa nema mjesta netrpeljivosti, mržnji, sukobima i drugim ružnim ponašanjima. Smijući se čovjek, barem nakratko, zaboravlja probleme i teškoće. U smijehu nestaju crna razmišljanja, a dolaze vesele i razigrane misli. Tužno i namršteno lice postaje bez tuge, vedro, veselo… Blagotvorno djelovanje smijeha ogleda se na tjelesnom, psihičkom i socijalnom planu. Smijeh je sigurnosni ventil naše duše. Štiti nas, ispušta nagomilanu unutarnju napetost, ne dopušta gnjevu, bijesu i gorčini da uđu u našu psihu i da je zatruju. Usto, ublažava napetost i oslobađa od nagomilanih agresivnih naboja te djeluje kao savršen obrambeni mehanizam ljudskog organizma. On stvara dobro raspoloženje, smanjuje hormone stresa, djeluje preventivno, produljuje život. Pravi je melem za ispaćenu dušu. Smijeh od srca izvor je zdravlja i najbolji lijek za sve naše tegobe i nedaće.

Smijeh je zarazan

Postoje veseli i uvijek nasmijani ljudi, ali i ljudi koji se drže postrani, namrgođeni, tužni, usamljeni, ljudi koji izbjegavaju društvo, druženje, zabavu i smijeh. Oni nisu ni svjesni koliku veliku radost, relaksaciju i užitak time sebi uskraćuju. Nasuprot njima, osobe vedra duha uvijek su vesele i nasmijane, zrače srećom i radošću. Kamo god dođu, pozitivno djeluju na okolinu. Osmijehom, optimizmom i vedrinom stvaraju ugodno ozračje, u kojemu se svi divno i ugodno osjećaju, rado im se priključuju smijući se od srca na sav glas. Čak i oni najtmurniji, koje tište brojne nedaće i pritišću teški problemi, osjećaju se ugodnije, bolje i barem nakratko zaborave brige, oslobađaju se napetosti, preuzmu dio njihove ugode, razigranosti i optimizma. Smijeh je zarazan, brzo s jednih usana prelazi na druge i tako za tren prasne u smijeh cijela skupina ljudi.

Jer, kako kaže Mark Twain: „Nema toga tko može odoljeti naletu smijeha“, a Ted Engstrom tvrdi da osmijeh donosi osmijeh. Nažalost, neki su ljudi toliko zatvoreni u vlastitu čahuru, bave se samo svojim problemima i krizama da ne čuju smijeh drugih jer žive u nekoj svojoj tišini, ili su toliko iscrpljeni i umorni da ni osmijeh ne mogu čuti, a kamo li prihvatiti ili vam ga podariti. Podajte im ga zato vi, jer on je najpotrebniji onima koji se više ne znaju ili ne mogu osmjehnuti – kaže Edward W. Reiller. Nema veće sreće nego tužnoga razveseliti, izmamiti osmijeh osobi koja je neraspoložena, a to može učiniti samo vedar, veseo i dobrohotan čovjek, koji zrači srećom i humorom. Ako samo mali dio toga učini i izvuče ih iz tog njihovog čudnog svijeta izoliranosti, nedruželjubivosti i samoće, postigao je mnogo i treba biti sretan jer je baš njima potrebno mnogo smijeha, šale i veselja da se oslobode tog opterećenja.

Djeca su vesela

Gotovo uvijek se napeta atmosfera i/ili sukob lako mogu razriješiti nekom duhovitom šalom, humorom, ispričanim vicom koji će izazvati smijeh u društvu, a on djeluje zarazno na okolinu pa će nasmijati osobe u sukobu, a poslije toga neće im biti do obračuna jer će uživati u veselom ozračju. Smijeh zbližava ljude, čini ih druželjubivima, boljima, smanjuje međusobne tenzije i agresivnost. Smijeh je – ispušni ventil i učinkovit lijek, a ipak blagodati smijeha malo koristimo. Istraživanja pokazuju da se odrasle osobe u prosjeku dnevno nasmiju 17, a djeca čak 300 puta. Zato su djeca tako vesela i razigrana, a međusobne sukobe lakše rješavaju, nisu osvetoljubiva niti zlopamtila. Odrasli bi se morali češće smijati, osobito oni skloniji debljanju jer tijekom 10 minuta smijeha sagori 40 kalorija, što znači da se za godinu dana izgubi dva kilograma.

Blagotvorno i ljekovito djelovanje smijeha poznato je od davnina. Iz povijesti znamo da su dvorske lude smiješnim dosjetkama zabavljale kraljeve i druge moćnike, klaunovi su u cirkusima zabavljali razdraganu publiku, a i danas to uspješno čine diljem svijeta. Neke zdravstvene klinike u liječenju primjenjuju terapiju smijehom, posebno na dječjim odjelima.

Dr. sc. William Fry sa Sveučilišta Stanford godinama se bavio znanstvenim istraživanjima djelotvornog utjecaja smijeha na ljude. Između ostalog, zaključio je da smijeh poboljšava cirkulaciju krvi, oslobađa od stresa, smanjuje napetost, podiže raspoloženje, smanjuje potištenost i druge psihosomatske uzročnike oslabljenog imuniteta te mogućnost oboljenja od raka, rizik od infarkta i moždane kapi. Nadalje,  Fry je istraživanjima dokazao da tijekom smijanja mozak pojačano luči dopamin, endorfin i serotonin (hormon sreće) pa se zbog toga poslije smijanja osjećamo ugodno, opušteno i veselo. Zaključio je da samo 20 sekundi intenzivnoga smijeha u tijelu i mozgu čovjeka proizvede učinak ravan učinku trominutnog vježbanja aerobika. Utvrdio je da smijeh poboljšava cirkulaciju krvi, povećava broj otkucaja srca, pokreće stotinjak mišića lica, zatim pokreće rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vrata i glave. Jedno je od značajnijih otkrića da smijeh ubrzava oporavak osoba koje boluju od raka.

Ta otkrića potvrdilo je i norveško istraživanje na 54 000 oboljelih Norvežana. Tijekom sedam godina liječenja i praćenja ispitanici, koji su svoj smisao za humor ocijenili visokim ocjenama, u značajno većem broju nego oni bez smisla za humor izliječeni su ili im je život produljen. U podskupini od 2 015 oboljelih od raka, taj je omjer bio 70 prema 30.

Jači od vježbanja

Ljudi koji se svakodnevno od srca smiješe u prosjeku žive sedam godina duže od onih kojima se rijetko zapaža osmijeh na usnama, koji su često tužni i neraspoloženi. Dobro je poznato da su osobe koje imaju ozbiljnijih problema, kriza, osobe s lošim raspoloženjima, primjerice depresijom, podložnije učestalijim zdravstvenim rizicima.

Znanstvenici su utvrdili da smijeh od srca sto puta tijekom dana daje jednake rezultate kao 20 minuta kardiovježbi. Samo jedna minuta smijanja ima jednak učinak kao 10 vježbi na spravi za veslanje ili 15 minuta na sobnom biciklu. Gledanje komedija 30 ili 60 minuta dovoljno je da poveća razinu imunoglobulina A u tijelu i da nas štiti od prehlade i gripe.

Nema dvojbe, smijeh je zdrav i koristan. Usto, on vraća životni optimizam, vjeru u ljude, u bolje sutra, iskazuje radost, vedro raspoloženje, sreću i druge pozitivne emocije, pokazuje želju za veselo druženje, a ne za svađu i sukobe. Ippolito Nievo kaže: “Smij se i svijet će se smijati s tobom; plači i plakat ćeš sam”, a Ella Wheeler Wilcox tvrdi: “Radosno srce uljepšava lice”. Zato i u najtežoj situaciji pronađite vedre strane, koje će vas potaknuti na smijeh, oraspoložiti, razveseliti.