Jedne od najpoznatijih zagrebačkih stuba sa 162 stepenice, povezuju gornjogradski kvart Šalatu s donjim dijelom grada. Ime su dobile po poznatom hrvatskom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru zbog čega su među Zagrepčanima prozvane kao Schlosserove stube. Nezaobilazni su put pješice do zagrebačkog Medicinskog fakulteta, stoga su razlog izvrsne fizičke kondicije mnogih njegovih studenata i profesora.
Josip Kalasancije Schlosser, rođen 1808. u Češkoj, umro je 1882. godine u Zagrebu. Ovaj cijenjeni hrvatski liječnik i prirodoslovac češkoga podrijetla, većinu svojeg djelovanja proveo je u Hrvatskoj. Upravo je njoj posvetio svoja najpoznatija djela zbog čega ga smatraju ocem botanike u Hrvatskoj. Prve stupnjeve obrazovanja završio je u rodnoj Moravskoj u Češkoj, a roditelji su mu odmah odredili svećenički poziv. Odrastanjem, Schlosser se sve više zanimao za prirodne znanosti te 1826. godine uspisuje studij medicine u Beču. Nakon završenog studija dolazi u Hrvatsku, gdje dobiva mjesto liječnika u Varaždinskim toplicama, usporedno radeći i kao kućni liječnik grofa Pejačevića u Slavoniji. U znanstvenom svijetu bio je poznat, ne samo kao izvrstan liječnik, već i kao odličan botaničar i zoolog. Učitelji su mu bili glasoviti profesori Jacquin, Hilderbrand, Hoffmann, Mohs, a u počecima svoje karijere razvio je prisnu suradnju s Ljudevitom Vukotinovićem.
Josip Kalasancije Schlosser / Foto: GKK /
Schlosserovo najpoznatije djelo, u suradnji s Ljudevitom Farkašom Vukotinovićem, je Flora Croatica (hrv. Hrvatska flora) koje ni do danas nije nadmašeno.
Po osnutku Jugoslavenske akademije u Zagrebu odmah postaje jednim od njezinih najuvaženijih članova i predstojnik matematičko-prirodoslovnoga razreda. Najznamenitija djela su mu “Flora Croatica” na koje je potrošio 12 godina rada i “Fauna kornjaša”.
Neki od djelatnika Hrvatskoga katoličkog radija godinama su trenirali svoju fizičku kondiciju odabirući upravo Schlosserove stube na putu pješice do nekadašnjih radijskih prostorija koje su bile u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati, uključujući i autoricu teksta.
Josip Kalasancije Schlosser bio je prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva.
Schlosserove stube / Foto: Facebook /