Često su pape preuzimali štit grba koji je pripadao njihovoj vlastitoj obitelji, ako ga je imala, ili su pak sastavljali grb koristeći znakovlje koje je ukazivalo na njihove životne ideale, podsjećalo na prošla iskustva ili pak na elemente povezane s vlastitim programom pontifikata. I kardinal Joseph Ratzinger, nakon što je izabran za papu i uzeo ime Benedikt XVI., izabrao je grb bogat simbolizmom i značenjima, kako bi u povijesti označio svoju osobnost i svoj pontifikat.
Grb se sastoji od štita koji nosi neke značajne simbole, a ovaj je okružen elementima koji označuju dostojanstvo, stupanj, naslov, jurisdikciju, itd. Štit koji je preuzeo papa Benedikt XVI. ima vrlo jednostavan sastav: ima oblik “kaleža”, što je najčešće korišteni oblik u crkvenoj heraldici. Unutar štita, mijenjajući raspored elemenata svoga kardinalskoga štita, grb pape Benedikta XVI. je crven sa zlatnim “plaštem”. Glavno, crveno, polje nadsvođeno je dvama pokrajnjim poljima u gornjim kutovima štita u obliku “plašta” zlatne boje. “Plašt” je religijska oznaka, koja upućuje na ideale nadahnute monaškom duhovnošću, posebice onom benediktinskom. Razni redovi ili redovničke družbe imaju u svome grbu “plašt”, poput karmelićana i dominikanaca, premda su ga ovi posljednji imali samo u svome prvotnome znakovlju.
Foto: Wikipedia
Štit pape Benedikta XVI. sadrži znakovlje što ga je on već uveo u svoj grb kao nadbiskup Münchena i Freisinga, a onda i kao kardinal. Međutim, ono je sada drugačije raspoređeno. Glavno polje grba je središnje u crvenoj boji. U tom najplemenitijem dijelu štita nalazi se velika zlatna školjka koja je stoljećima korištena kao znak hodočasnika: to je i simbolika koju je Benedikt XVI. želio zadržati, nastavljajući tragovima Ivana Pavla II., velikoga hodočasnika u sve dijelove svijeta.
U dijelu štita koji se naziva “plašt”, nalaze se dva znaka pristigla iz bavarske tradicije. U desnom kutu grba (slijeva onoga koji je okrenut prema grbu) nalazi se glava crnca u smeđoj boji, s crvenim usnama, krunom i ogrlicom. To je stari simbol Freisinške biskupije, osnovane u VIII. stoljeću. U lijevom kutu “plašta” pojavljuje se smeđi medvjed koji na leđima nosi teret. Jednostavno tumačenje toga simbola želi, u medvjedu pripitomljenome milošću Božjom, vidjeti samoga biskupa Freisinga, a u teretu obično vidi težinu biskupstva koju nosi.
Štit papinskoga grba može se, prema heraldičkom jeziku, opisati na sljedeći način: “Crveni sa zlatnim plaštem, sa školjkom u središtu; desni plašt s crnčevom glavom u prirodnoj (smeđoj) boji, s crvenom krunom i ogrlicom; lijevi plašt, s medvjedom u hodu u prirodnoj (smeđoj) boji, s crvenim teretom, povezanim u crnoj boji”.
Grb pape Benedikta XVI. / Foto: Wikipedia
Štit u svojoj unutrašnjosti nosi znakovlje povezano s osobom koja ga nosi. Različite oznake stupnja, dostojanstva i jurisdikcije pojedinca nalaze se, pak, oko štita. Od starine je tradicija da Vrhovni svećenik na svome grbu, oko štita, ima dva ukrižena ključa (u obliku križa sv. Andrije), jedan zlatni i jedan srebrni: različiti autori tumače ih kao oznake duhovne i vremenite vlasti.
U civilnoj heraldici uvijek se iznad štita nalazi neko pokrivalo, obično kruna. I u crkvenoj se heraldici obično pojavljuje neko pokrivalo, naravno crkvenog tipa. U slučaju Vrhovnoga svećenika od najstarijih se vremena tu pojavljuje “tijara”. S vremenom je, izgubivši svoje svjetovno značenje, srebrna tijara s tri zlatne krune počela je označavati tri vlasti Vrhovnoga svećenika: svetoga reda, jurisdikcije i učiteljstva.
Sveti Otac Benedikt XVI. odlučio je ne staviti tijaru u svoj službeni grb, nego samo jednostavnu mitru. Papinska mitra oslikana na njegovu grbu, podsjećajući na značenje tijare, srebrne je boje i nosi tri zlatne trake (za tri spomenute vlasti reda, jurisdikcije i učiteljstva), međusobno povezane u središtu kako bi označile svoje sjedinjenje u istoj osobi.
Sasvim novi simbol u grbu pape Benedikta XVI. jest prisutnost palija. On označava službu pastira stada koje mu je Krist povjerio. Palij nije oznaka samo papinske jurisdikcije, nego i izričiti i bratski znak podjele te jurisdikcije s nadbiskupima metropolitima, a po njima i s njihovim biskupima-sufraganima.
U heraldici je običaj da se ispod štita stavi neko geslo koje u samo jednoj ili nekoliko riječi donosi određeni program života. Kardinal Joseph Ratzinger imao je u svom nadbiskupskom i kardinalskom grbu geslo “Cooperatores Veritatis” (Suradnici Istine). To i nadalje ostaje njegovim nadahnućem i osobnim programom, no ne pojavljuje se na papinskom grbu. Nedostatak gesla na papinom grbu ne znači nedostatak programa, nego otvorenost za sve ideale koji proizlaze iz vjere, nade i ljubavi.
(Tumačenje nadbiskupa Andree Cordero Lanza di Montezemola 2005. godine objavio je www.vatican.va, a prenijela IKA)