S obje strane na kompoziciju anđela s grbom flankiraju muška poprsja, također u kasnogotičkoj odjeći s karakterističnim muškim frizurama modernima tijekom 1470-ih godina na njemačkom te manje na talijanskom području.

U sredini zavoja smješteni su arkanđeo Gabrijel i Marija, koji stvaraju skladan gotički prizor Navještenja u kojem anđeo kleči na koljenu u skladu s dvorskom etiketom i onodobnim porastom pobožnosti prema Bogorodici te drži rastvoreni svitak, oblikovan poput trake u ruci. Svitak je lijevim krajem oštećen i nazire se trag slova E, a s prednje je gravirano GRA, što upućuje na dijelove teksta Ave gratia plena. Ispred Marije je štapićasti element, dio nekog predmeta, vjerojatno pulta ili stalka za knjigu.

Sve su figure izniman zlatarski rad, kako figure Navještenja tako i figure uz grbove koje su odlivene variranjem dvaju tipova modela. Štap je u cijelosti heksagonalnog presjeka, pri čemu je zavoj naglašen vertikalnim bordurama tordirane/narezane žice i renesansnog kimationa između kojih se nižu reljefni lijevani listovi izraženih žila. Držak je također ukrašen graviranim vegetabilnim motivima i nodusom radijalno koncipiranih rebara. Sve plohe šesterostranih donjih dijelova štapa ispunjene su ornamentalnim bordurama, graviranim biljnim motivima s presavijenim listovima, a donji kraj zaključuje razjapljena čeljust fantastične životinje.

Biskup Luka Baratin bio je iznimno utjecajan, od 1490. bio je bosanski te potom od 1495. čanadski biskup. Tijekom 1500. godine preuzeo je Zagrebačku biskupiju i u njoj ostao do smrti 1510. godine.

Njegov pastoral prvi je put zabilježen u inventaru zagrebačke katedrale 1544. godine riječima. “Zatim biskupski štap od srebra, pozlaćen, s grbom biskupa Luke, težine 15,5 marki.” Godine 1546. zabilježeno je: “Zatim pastoral od srebra, svečano i obilno pozlaćen, s grbom biskupa Luke 1.” Pastoral se susreće i u inventaru iz 1552. godine: “Zatim pastoral od srebra, dobro pozlaćen, s grbom Luke biskupa, težine 16 marki.”

Cjelokupan predmet stilski je prevladavajuće oblikovan stilom kasne gotike prožete elementima renesansnog oblikovanja. U gotičkom stilu prevladava arhitektonska kompozicija tempietta s fijalama i mrežištima te karakterističnim kasnogotičkim listovima na zavoju štapa koji se oslanjaju na grafičke predloške
biljnih ukrasa poput onih Martina Schongauera. Oblikovanjem gornjeg dijela pastorala i izražajnim voluminoznim listovima vrlo je sličan biskupskom štapu bečke katedrale datiranom oko 1515. godine. Uz prevladavajuću kasnogotičku strukturu i motive, ističu se i renesansni elementi izvedbom radijalnih rebrastih ukrasa na nodusu te bordura s nizovima antikizirajućih kimationa i ovulusa. Spomenuti ukrasni motivi bordura te primjena Schongauerovih predložaka povezuju narudžbe Luke Baratina; radijalni ukrasni motivi, koji predmetu daju naznaku renesansnog stila, pojavljuju se i na pastoralu i na donjem dijelu kotlića za blagoslovljenu vodu istog
naručitelja. Stoga Baratinovi predmeti čine sjajnu i rijetku cjelinu zlatarskih izvedbi kasnogotičkog i renesansnog zlatarstva iznimno visoke razine sačuvanu u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Nije poznato kada je pastoral izveden ni gdje, no s obzirom na to da je Luka Baratin od 1495. do 1500. godine bio rizničar Vladislava II. Jagelovića te je stoga bio osoba od
posebnoga kraljeva povjerenja, izvedbu treba povezati s najvrsnijim zlatarskim centrima Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Izvedba poluligure anđela koji pridržavaju njegove grbove s obje strane tempietta usporediva je s anđelima u grbu grada Košica i tamošnjim zlatarstvom koje je bilo pod jakim njemačkim utjecajima. No nema podataka o nastanku predmeta ni poznatih izravnih oblikovnih analogija.

Prigodna riječ kardinala Bozanića pri predaji biskupskog štapa mons. Kutleši