„Nitko više ne čita i ne prevodi osobno stare latinske tekstove“, izjavio je za list Kurier voditelj projekta Robert Klugseder iz Austrijske akademije znanosti, a prenosi Kathpress u srijedu 9. kolovoza.

Knjige se najprije fotografiraju, zatim digitaliziraju i naposljetku prevode uz pomoć programa pod nazivom „Transkribus“.

Umjetna inteligencija na fotografiji filtrira latinske rukopise, pretvara ih u digitalni tekst i potom ga prevodi na željeni jezik.

Cilj projekta je učiniti knjige korala dostupnima znanstvenicima u cijelome svijetu.

„Oni mogu odmah dohvatiti digitalizirana djela, ne moraju posebno dolaziti ovamo i ručno pretraživati problematična djela“, rekao je Klugseder.

Korištenje umjetne inteligencije u znanosti je već postalo uobičajeno, ali to nije slučaj s prepoznavanjem i digitaliziranjem knjiga psalama. „Upravo tome sad podučavamo umjetnu inteligenciju“, kaže Klugseder.

Prema njegovim riječima, nisu problem same note, nego automatsko usklađivanje nota i teksta. Stoga su u projekt uključeni studenti koji „vježbaju“ umjetnu inteligenciju kako bi to prikladno obavila.

Digitalizirat će se 54 djela iz 16. i 17. stoljeća. Riječ je o rukopisima, takozvanim gradualima, koji su korišteni pri zajedničkom pjevanju gregorijanskih korala.

Tekstovi i note zapisivani su na pergamentu i bogato ukrašavani. Knjige su zanimljive i iz liturgijske perspektive, budući se uz pomoć njih može doznati kako su se tekstovi i note mijenjali tijekom stoljeća.

Projekt se financira iz sredstava Europske unije. Od ukupno 120.000 eura, koliko stoji projekt, EU snosi 90.000, a ostatak preuzimaju franjevačka zajednica i Austrijska akademija znanosti.

Klugseder namjerava digitalizirati i ostala slična djela u Austriji, kojih prema njegovim riječima ima oko 300. Znanstvenik tvrdi da Austrija zaostaje u pogledu digitaliziranja kulturne baštine.