Glavni rabinat Izraela i Komisija Svete Stolice za vjerske odnose sa Židovima, u petak, 12. svibnja objavili su dokument u kojem ističu da je briga o neizlječivo bolesnima dužnost. Dokument je rezultat 17. sastanka bilateralne komisije održane u Jeruzalemu od 2. do 4. svibnja. Tema ovogodišnjeg susreta bila je “Židovski i katolički pristup neizlječivo bolesnima: zabranjeno, dopušteno i obavezno”, donosi Aleteia.

Obje strane podsjetile su na važnost poštivanja dostojanstva svakog čovjeka, a koje za Židove i katolike proizlazi iz vjerske afirmacije svetosti ljudskog života.

To je u skladu s izjavama pape Franje koji je više puta žalio kako “suvremena kultura progresivno nagriza razumijevanje onoga što ljudski život čini dragocjenim”.

I za Židove i za kršćane, brinuti se o neizlječivo bolesnima s vjerom, poštovanjem i ljubavlju znači istinski upaliti svjetiljku vjere i nade u vrijeme obavijeno tamom, osjećajem samoće i napuštenosti i za pacijente i za drage osobe

“I za Židove i za kršćane, brinuti se o neizlječivo bolesnima s vjerom, poštovanjem i ljubavlju znači istinski upaliti svjetiljku vjere i nade u vrijeme obavijeno tamom, osjećajem samoće i napuštenosti i za pacijente i za drage osobe”, piše u priopćenju. Bilateralna komisija citirala je prethodnu izjavu koju su izdali u veljači 2006., a u kojoj su odbacili “aktivnu eutanaziju, tzv. ubojstvo iz milosrđa i samoubojstvo uz pomoć liječnika, kao nelegitimno ljudsko prisvajanje isključivog božanskog autoriteta za određivanje vremena smrti osobe”.

“Sukladno tome, moraju postojati ograničenja u primjeni znanosti i tehnologije uvažavajući činjenicu da nije sve što je tehnički izvedivo etično”, pojašnjava se u priopćenju.

U objavljenom tekstu citira se i zajednička deklaracija protiv eutanazije i potpomognutog samoubojstva koju su u Vatikanu potpisale tri abrahamske religije u listopadu 2019.

Deklaracija je stavila “poseban naglasak na važnost suosjećajne palijativne skrbi i maksimalnog napora za ublažavanje boli i patnje”. Povjerenstvo je istaknulo i razliku “između radnji koje ubrzavaju smrt i radnji propusta izvan zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba”. Izjava naglašava da “povlačenje kontinuiranog medicinskog tretmana, npr. ventilatora ili pacemakera” nema iste etičke implikacije kao obustava “medicinskih tretmana koji produljuju život izvan osnovnih ljudskih potreba, npr. dijaliza, kemoterapija.”

Komisija je naglasila i da se vjerska uvjerenja svakog pacijenta moraju poštivati ​​u osjetljivim “situacijama na kraju života”. Katoličko izaslanstvo predvodio je švicarski kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana i predsjednik Komisije Svete Stolice za vjerske odnose sa Židovima. U razmjenama je sudjelovao i jeruzalemski latinski patrijarh, nadbiskup Pierbattista Pizzaballa.

Tijekom boravka u Jeruzalemu oba izaslanstva posjetila su bolnicu Shaare Zedek, osnovanu 1902. i pridruženu Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.  U njoj se liječe teško bolesni pacijenti u skladu s načelima koja bilateralna komisija zastupa.