Za Papu i Vatikan trenutno radi 1165 žena, u odnosu na 846 kada je Franjo preuzeo službu 2013. godine. Postotak žena u ukupnoj radnoj snazi ​​u Vatikanu porastao je u aktualnom pontifikatu s gotovo 19,2 na današnjih 23,4 posto. Ove se brojke odnose na dvije administrativne jedinice Svetu Stolicu i Vatikan zajedno.

Porast zaposlenih žena još je jasniji ako se pogleda samo Sveta Stolica, odnosno Rimska kurija. Udio žena ovdje je u posljednjih deset godina porastao s 19,3 na 26,1 posto. To znači da su više od jedne četvrtine zaposlenika Svete Stolice sada žene, u apsolutnim brojkama njih je 812 od ukupno 3114.

U deseterodijelnoj ljestvici za plaće koja se koristi u Vatikanu, godinama se većina žena nalazi na šestoj i sedmoj razini Rimske kurije. Bave se profesijama za koje je obično potrebna akademska diploma: poput pravnica, voditeljica odjela, arhivistkinja ili administrativnih stručnjakinja. U 2022. 43 posto žena zaposlenih na Kuriji radilo je u šestoj i sedmoj razni.

Žene na vodećim pozicijama

U međuvremenu, žene su sporadično dostizale više upravljačke razine na platnoj ljestvici. Danas Sveta Stolica ima pet žena u rangu dotajnica i jednu u rangu tajnice. Tajnice i dotajnice su druga i treća razina upravljanja u većini kurijalnih dikasterija te pripadaju upravnom timu zajedno s prefektom, odnosno nadređenim, a sve tri te razine imenuje Papa. Godine 2021. papa Franjo imenovao je talijansku redovnicu Alessandru Smerilli za prvu ženu tajnicu jednog dikasterija, u Dikasterij za službu za integralni ljudski razvoj. To je najviša pozicija koju je ikada obnašala žena pri Svetoj Stolici.

Žene dotajnice pri Svetoj Stolici trenutno rade u Dikasteriju za redovničke zajednice, Dikasteriju za laike, obitelj i život (dvije dotajnice), Dikasteriju za kulturu i edukaciju te u Državnom tajništvu. Odvjetnica Francesca Di Giovanni (70), koja tamo radi, uskoro odlazi u starosnu mirovinu, a zamijenit će je svećenik. Francuska redovnica Nathalie Becquart također je dotajnica u Glavnom tajništvu Sinode. I Sinoda je dio ovog statističkog pregleda, iako ne pripada direktno Svetoj Stolici.

Nedavni razvoj događaja

Povijesno gledano, imenovanje stručnjakinja na visoke kurijalne službe počelo je s papom Pavlom VI. Tijekom njegova pontifikata Australka Rosemarie Goldie djelovala je od 1967. do 1976. kao jedna od dva vice-tajnika Papinskog vijeća za laike. Nakon duge stanke, Ivan Pavao II. je tek 2004. postavio sljedeću dotajnicu: sestru Enricu Rosannu u Kongregaciju za redovnike.

Imenovanja žena na vodeće položaje umnožila su se u vrijeme pape Franje, ali su dosad ostala na niskim razinama. Trenutačno je ženama povjereno manje od pet posto svih upravljačkih službi u Kuriji, a trenutačno ne postoji niti jedna prefekta kao „broj jedan“ u Rimskoj kuriji. U intervjuu prošlog prosinca Papa je najavio da će imenovati prvu prefektu u otprilike sljedeće dvije godine.

U državi Vatikan, koja je administrativna cjelina odvojena od Svete Stolice, papa Franjo je tijekom deset godina svog pontifikata imenovao dvije žene na čelne položaje: 2016. ravnateljicu Vatikanskih muzeja Barbaru Jatta i 2022. glavnu tajnicu Uprave Grada Vatikana s. Raffaellu Petrini. Dok su laici oduvijek bili na čelu Vatikanskih muzeja, talijanska redovnica zauzela je mjesto koje su ranije redovito imali biskupi.

Istodobno, udio žena zaposlenih u državi Vatikan stagnira na oko 19 posto tijekom pontifikata pape Franje. Stoga je razvoj Svete Stolice jedini koji pokazuje ukupan stalni porast broja žena koje rade za Papu. Općenito, zaposlenici Svete Stolice obavljaju više kvalificirane poslove nego u državi Vatikan. Ondje je većina žena raspoređena u četvrtu platnu razinu, primjerice rade kao prodavačice ili – uz muškarce – kao kustosice u Vatikanskim muzejima.

Papa Franjo je tijekom deset godina svog pontifikata povećao prisutnost i vidljivost žena u Vatikanu. Međutim, opetovano je upozoravao da se zadaća žena u Crkvi i Vatikanu ne gleda s čisto funkcionalnog gledišta. U svojoj knjizi Odvažimo se sanjati, Franjo je napisao da brine „kako bi se prisutnost i osjetljivost žena mogla bolje integrirati u procese donošenja odluka u Vatikanu“. Za njega, izazov leži u „stvaranju prostora u kojima žene mogu preuzeti vodstvo na način koji im omogućuje da oblikuju kulturu i osigurava da budu cijenjene, poštovane i priznate“.

Novinarka Gudrun Sailer napominje da statistički podaci na kojima se temelji ovaj tekst za Vatican News uključuju državu Vatikan i Svetu Stolicu, uključujući Dikasterij za evangelizaciju i Papinska misijska djela, sudove i tijela povezana sa Svetom Stolicom. Jedino što nije uključeno je Radionica Sv. Petra (Fabbrica di San Pietro) u Vatikanu, koja je pod vlastitom upravom, ali koja je dala podatke iz 2022. godine. Udio žena u Radionici Sv. Petra je po tome točno deset posto, 17 od 170 zaposlenih.