Čudesni događaji

Gospa se 1531. godine na brdašcu Tepeyac četiri puta ukazala skromnom obraćenom katoliku Asteku Juanu Diegu (1474.-1548.), kojeg je papa Ivan Pavao II. 1990. godine proglasio blaženim a 2002. svetim.

Prvo i drugo ukazanje bilo je 9. prosinca 1531., treće 10. prosinca i četvrto 20. prosinca iste godine. Gospa je od Juana Diega tražila da ode k mjesnom biskupu Juanu de Zumarragi (rođenom u Španjolskoj, 1476.- umro u Meksiku, 1548.), koji je 1528. godine stigao u Meksiko, i da mu prenese Njezinu želju da joj sagradi crkvu. Biskup ga je primio ali mu nije povjerovao. Na povratku kući opet je sreo Gospu koja mu se ukazala pa joj je rekao da ga biskup nije ozbiljno shvatio i da Ona pronađe nekoga prikladnijeg za tu misiju da biskupa zamoli za to. Gospa ga je uvjeravala da baš on treba to zamoliti biskupa i da ide sutra opet k njemu i da će ga ovaj put biskup poslušati.

Gospa je obećala dokaz, rekla je Diegu da se popne na brdo i da nabere cvijeće i odnese ga biskupu.

Biskup je tražio čvrsti dokaz da je to Gospa i da je to njezina želja. Gospa je obećala dokaz, rekla je Diegu da se popne na brdo i da nabere cvijeće i odnese ga biskupu. On se čudio kakvo cvijeće u hladnom prosincu. Ali, penjući se uzbrdo najednom se pred njim stvorio prekrasni tepih krasnog cvijeća. Ubrao je lijepe ruže i na silasku niz brijeg sama Gospa mu je pospremila rukovet cvijeća u ogrtač, dahnula u ruže i stavila ih natrag u njegov ogrtač (tilmu) i rekla da samo pred biskupom otvori dokaz.

Nakon dugog čekanja pred biskupovim vratima bio je pušten k biskupu. Pred biskupom je otvorio ogrtač i rekao: “Evo vam znaka!” U  tom trenutku na ogrtaču (tilmi) utisnuo se nebeski znak-prekrasni lik Blažene Djevice Marije- Naše Gospe od Guadalupe. Citiram (I. Čuvalo: Gospa Guadalupska, Te Coatlaxopeuh – Ona koja će satrati zmiju, Informativni centar Mir, Međugorje, 2007. str. 77.) ”Kad je Juan Diego otvorio svoj ogrtač, nije samo palo na pod nebesko cvijeće, nego se, na veliko iznenađenje promatrača, a bilo ih je nekoliko u biskupovoj primaćoj sobi, na ogrtaču jasno vidio oslikan lik Majke Božje! To je bio znak iznad svih biskupovih očekivanja, a i Juana Diega, jer ni on o tome nije  ništa znao.

U  tom trenutku na ogrtaču (tilmi) utisnuo se nebeski znak-prekrasni lik Blažene Djevice Marije- Naše Gospe od Guadalupe.

Nebeska Djevica je odlučila napaćenom indijanskom narodu, cijelom Meksiku, kršćanstvu, novopronađenom kontinentu i cijelom svijetu predati svoju predivnu sliku s koje nas pozorno, zabrinuto i s ljubavlju gleda i sluša  vapaj svoje dječice.

Izvjestitelj o tom  prizoru  kaže: ‘ I onda je raširio svoj bijeli ogrtač u čijoj je nutrini nosio cvijeće; u trenutku kad je palo na pod prekrasno raznoliko kastiljansko cvijeće, na ogrtaču se pokazala otisnuta prekrasna slika Blažene  Djevice Marije, Majke Božje, ista kakva je sada, gdje se čuva u njezinoj dragoj kućici, u njezinu svetom hramu na brdašcu Tepeyac, koja je zvana Guadalupe.’”

Neobjašnjivi fenomen

Ta slika je nerukotvorena, neslikana ljudskom rukom, kao što je Tuninsko platno ili Kristova ikona u Manopellu. Što je još jedno čudo ona se utisnula na grubo platno od agave, čiji vijek trajanja je dvadesetak godina, a ta se slika održala čitava, platno netaknuto i boje svježe do naših dana; od tada do danas je prošlo 492 godine. Oči Gospine su dugo godina izazivale znatiželju, proučavane su i ostale su tajanstvene, čudesne.

Oči Gospine su dugo godina izazivale znatiželju, proučavane su i ostale su tajanstvene, čudesne.

Dr. Richard Kuhn, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju analizirao je 1936. godine tri niti žute i crvene boje s ogrtača Juana Diega na kojoj je slika, i pronašao je da slika nema mineralne, životinjske ili biljne boje. Sintetičke boje tada nisu još postojale i po tome je zaključio da ljudska ruka nije mogla naslikati sliku Gospe Guadalupske. Dr. Philip Callahan, biofizičar sa Sveučilišta na Floridi, stručnjak za infracrvenu fotografiju zaključio je 1979. godine da se na platnu ispod originalne slike nema nikakve pripreme, ni crteža kao ni laka za zaštitu slike od propadanja.

“Svojim istraživanjem dr. Callahan je zaključio da je Gospino lice savršeno djelo i ne može se protumačiti kako je napravljeno. Nema nacrta ispod lica niti pripreme i, kako je spomenuto, praktično je nemoguće ljudskoj ruci narisati tako predivno lice na tako grubom platnu. Plava boja Gospina plašta je originalna i sačuvana kao da je nedavno obojena; nemoguće je znati kakvim sredstvima je bojena. Ružičasta boja Gospine haljine također je originalna i boja je svježa kao da je nedavno obojena; također se ne zna kakve su boje upotrebljene.”

Svojim istraživanjem dr. Callahan je zaključio da je Gospino lice savršeno djelo i ne može se protumačiti kako je napravljeno.

Dragocjeni detalji u Gospinim očima

Fotografi i okulisti  su otkrili dragocjene detalje. Alfonso Marcué, koji je tada bio službeni fotograf bazilike Guadalupe, pronašao je 1929. godine lik čovjeka  s bradom u refleksu Gospina desnog oka. To je vidio pregledavši sliku s povećalom 1951. godine i crtač José Carlos Salinas Chávez, također je zamjetio lik čovjeka u desnom Gospinu oku, ali i ljudsku figuru u lijevom oku. Od tada je veliki broj okulista pregledavao sliku, koji su izvijestili da se u Gospinim očima zapaža zakon Purkinje-Samson, po kojoj svako živo oko pokazuje trostruki refleks onoga što je ispred osobe. “Dr. Charles Wahlig i njegova žena su godine 1962. otkrili još dvije figure u očima Gospe Guadalupske. Dr. Grau i drugi okulisti tumače da u Gospinim očima ima života; njezine oči gledaju kao žive.

Od tada je veliki broj okulista pregledavao sliku, koji su izvijestili da se u Gospinim očima zapaža zakon Purkinje-Samson, po kojoj svako živo oko pokazuje trostruki refleks onoga što je ispred osobe.

Dr. José Aste Tonsmann je 1979. godine kompjutorski analizirao sliku i pronašao trinaest likova u Gospinim očima, čiji se odrazi vide u oba oka. U Gospinim se očima vide odrazi ljudi koji su se nalazili u biskupovom uredu u trenutku kad je Juan Diego otvorio svoj ogrtač da bi pokazao biskupu znak koji  je Gospa poslala kako bi on povjerovao.

“U svezi ‘živih’ očiju Gospe Guadalupske, zanimljivo je spomenuti što se dogodilo godine 1796. u Rimu u crkvi svetog Nikole s kopijom slike Gospe Guadalupske, koju je isusovački misionar donio kad su isusovci istjerani iz Meksika 1767. godine. Dok su ljudi u crkvi molili, odjednom su zamijetili da Gospine oči trepću kao oči žive osobe, o čemu  su posvjedočili mnogi koji su u crkvi bili prisutni.”

Dok su ljudi u crkvi molili, odjednom su zamijetili da Gospine oči trepću kao oči žive osobe, o čemu  su posvjedočili mnogi koji su u crkvi bili prisutni.

Ta se slika-ikona Gospe Guadalupske čuva pod staklom u novosagrađenoj crkvi u Mexico Cityju. I danas to platno na kojem je slika Gospe Guuadalupske izgleda kao najljepša svila, posvjedočili su oni koji su imali priliku dodirnuti je (Ikica Čuvalo: Gospa Guadalupska, Te Coatlaxopeuh – Ona koja će satrati zmiju, Informativni centar Mir, Međugorje, 2007.). Boje su nepoznate, ne mogu se analizirati, a mijenjaju se, preljevaju se ovisno od kuta gledanja. Sliku su htjeli uništiti bombom, sve oko slike je stradalo, stakla po okolnim zgradama su popucala, a ona je ostala neoštećena; i kiselinom su je dodirivali, ali joj nisu naudili.

Sveti oci i Gospa Guadalupska

Sveti oci Pape su poštivali Gospu Guadelupsku. U 18. stoljeću u Meksiku se ponovo bila pojavila bolest tifusa od koje je 1736. godine bilo umrlo oko 700 tisuća ljudi. Ljudi su se utjecali u zagovor Gospi Guadalupskoj i papa Benedikt XIV. (1740.-1758.) proglasio je Gospu Guadalupsku Pokroviteljicom Meksika. Prestao je tifus u Meksiku i 12. prosinac proglašen je Danom Gospe Guadalupske, blagdan u Meksiku. Isti je papa Benedikt XIV. 1754. godine objavio bulu Non est equidem, kojom je proglasio da je Gospa Pokroviteljica i Zaštitnica Meksika i odobrio je službu i Misu Gospe Guadalupske.

Godine 1910. papa Pio X. (1903.-1914.) proglasio je Gospu Guadalupsku Pokroviteljicom Latinske Amerike, a papa Pio XI. (1922.-1939.) proglasio ju je  1935. godine Pokroviteljicom Filipina. Papa Pio XII. (1939.-1958.) proglasio je 1945. godine Gospu Guadalupsku Kraljicom Meksika i cijele Amerike.

Papa Ivan XXIII. Dobri (1959.-1963.) posvetio je godinu 1961.,  230 godina od ukazanja Juanu Diegu, Godinom Gospe Guadalupske. Godine 1966. papa Pavao VI. (1963.-1978.) poslao joj je Zlatnu Ružu.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    Papa Ivan Pavao II. (1978.-2005.) pet je puta posjetio Meksiko, od toga četiri puta i Gospu Guadalupsku. Išao je na svoje prvo apostolsko putovanje u Meksiko, te je stavio svoj pontifikat kao i obje Amerike pod Njezinu zaštitu. Za svoga drugog pohoda Meksiku godine 1990. beatificirao je Juana Diega a 2002. ga je kanonizirao.

U Vatikanskim vrtovima nalazi se preslika ikone Gospe Gudalupske pred kojom je papa Benedikt XVI. 11. svibnja 2005. godine ponovo stavio svoj pontifikat u Gospine ruke. Od 2005.-2006. godine, u povodu 475. godišnjice ukazanja i slike na ogrtaču, slavila se Jubilejska godina u Meksiku.