Sveti Benedikt, osim što je utemeljio benediktinski red, bio je i vidovit čovjek te je neke događaje prorekao - primjerice dan svoje smrti i što će se dogoditi s Monte Cassinom.
Sveti Benedikt prorekao je primjerice dan svoje smrti i da će Monte Cassino biti napadan i rušen, što se nažalost i obistinilo. Taj su samostan 590. godine opljačkali Langobardi, Saraceni su ga 883. godine napadali, a u Drugom svjetskom ratu, 1944. godine, savezničke bombe su ga do temelja uništile. Međutim, samostan Monte Cassino je opet podignut iz temelja i sjaji u svojoj monumentalnosti.
Samostan Monte Cassino je opet podignut iz temelja i sjaji u svojoj monumentalnosti
Kad je Benediktu bilo 14 godina poslali su ga bogati roditelji s hraniteljicom u Rim na studij prava i govorništva. Dekadencija društva i bučan gradski život izmorili su ga. To ga je potaknulo da napusti školovanje i povuče se u samoću, u skrovitu spilju u brijegu kod Subiaca, gdje je ostao tri godine.
Sv. Benedikt
Otkrili su ga pastiri što se brzo pročulo pa su ga samostanci iz Vicovara skoro silom htjeli uzeti sebi za starješinu. Ali, kad ih je pokušao strogošću obnoviti, zamalo su ga namjerno otrovali, umaknuo im je i vratio se u svoju spilju. Putem su mu se pridružili neki sljedbenici te je on za njih podigao 12 manjih samostana.
Tada je sa svojim vjernim drugovima otišao na brdo Cassino. Tamo su porušili poganski Apolonov hram i na tom mjestu sagradili glasoviti samostan Monte Cassino. To je bilo 529. godine. Tu je napisao i čuveno benediktinsko „Pravilo“ poznato pod geslom „Ora et labora – Moli i radi“. Uveo je u samostane tri zavjeta, časoslov, razmatranje i ručni rad. Do tada su se monasi držali uputa istočnih pustinjaka, osobito pravila Ivana Kasijana.
On se tada sabrao i žarko pomolio te ona podignu s poda čitavo rešeto
Sveti Benedikt je još za života činio čuda. Primjerice kad je njegovoj hraniteljici ispalo iz ruku glineno rešeto, koje je bila posudila, i pretvorilo se u komadiće, on se tada sabrao i žarko pomolio te ona podignu s poda čitavo rešeto.
Benediktinci su dali Crkvi: 30 papa, 1600 nadbiskupa, 400 biskupa i oko 500 svetaca, piše hrvatski crkveni povjesničar p. Miroslav Vanino (Zagreb, 1879.-1965.).
Dali su neprocjenjiv doprinos evangelizaciji Europe i razvoju i njegovanju liturgijskog života.
Dali su neprocjenjiv doprinos evangelizaciji Europe
Za nas su oni važni jer su upravo preko njih Hrvati stupili u veze sa Svetom Stolicom. Nakon pokrštenja Hrvata, u VII. stoljeću, u vrijeme narodnih vladara, benediktinci su osnovali u Hrvatskoj brojne muške i ženske samostane. Benediktinski opat Gebizon, kao izaslanik pape Grgura VII., koji je i sam bio benediktinac, okrunio je hrvatskog kralja Zvonimira.
Sveti Benedikt se časti kao patrijarh cijeloga zapadnog redovništva, osobito monaštva. Papa Pavao VI. ga je 1964. proglasio glavnim nebeskim zaštitnikom Europe. Blagdan svetog Benedikta slavi se 11. srpnja.