Budi dio naše mreže

Što je grijeh?

Glagolski oblik riječi "grijeh" znači "propustiti znak", ne voljeti Boga i donositi izbor suprotno Božjem zakonu.

/ mp

Malo nas voli razgovarati o grijehu jer to podrazumijeva presudu da smo učinili nešto pogrešno. Što je grijeh?

Prema Waylandu Hoytu, grijeh je primarno značio u streličarstvu promašaj mete. U tom smislu grijeh označava kako često želimo ono što je dobro, ali idemo prema tome pogrešnim putem, donosi Aleteia.

Međutim, etimološko značenje samo zagrebe površinu onoga što je grijeh i kako utječe na nas. Povrh svega, grijeh je uvreda protiv Božje ljubavi, gdje svjesno donosimo izbor koji odbija Božju ljubav.

O grijehu posebno objašnjenje donosi Katekizam Katoličke Crkve:

“Grijeh je uvreda nanesena Bogu: ‘Tebi, samom tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom’ (Ps 51, 6). Grijeh se diže protiv ljubavi Božje prema nama, udaljuje od nje naša srca. Kao i prvi grijeh, to je neposlušnost, buna protiv Boga, radi volje da čovjek postane »kao bog« spoznajući i određujući dobro i zlo (Post 3, 5). Grijeh je dakle ‘ljubav prema sebi sve do prezira Boga’. Zbog tog oholog uzdizanja samog sebe, grijeh je dijametralno oprečan Isusovoj poslušnosti koja ostvaruje spasenje.” (KKC 1850)

Grijeh je više odnosne prirode nego pravne. Istina je da kada griješimo, kršimo zapovijedi i podliježemo određenim kaznama zbog naše neposlušnosti. Međutim, grijeh je mnogo više u vezi s našim odbacivanjem Boga, odabirom zemaljskih stvari ili čak nas samih, umjesto Boga. Moglo bi se opisati kao Bog koji nam nudi veliki dar slobode, ali umjesto toga mi odbacujemo taj dar i odlučujemo ostati u ropstvu.

Grijeh nas podsjeća na našu slabu ljudsku prirodu, ali dobra vijest je da s Božjom pomoći možemo prevladati tu tendenciju i slobodno birati Božju ljubav koja nas vodi u vječni život.

Ključne riječi:
grijeh

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja