Svetkovina Božjeg milosrđa najznačajniji je oblik štovanja Božjeg milosrđa prema objavi sv. Faustini Kowalskoj, poljskoj redovnici i mističarki. Ukupno je pet oblika štovanja, a uz već spomenutu svetkovinu, ostala četiri su: štovanje slike Milosrdnog Isusa, molitva Krunica Božjeg milosrđa, Sat Milosrđa te širenje pobožnosti prema Božjemu milosrđu.
Kako donosi portal Božje milosrđe, put do ostvarenja Isusove želje objavljene sv. Faustini da bude proglašena svetkovina Božjega milosrđa u prvu nedjelju po Uskrsu tj. drugu vazmenu nedjelju trajao je 69 godina. Kako piše sv. Faustina u svom Dnevniku, dana 22. veljače 1931., Isus traži dvije stvari:
- prva: slikanje slike koja prikazuje Njega Uskrsloga iz čijeg Srca izviru dvije zrake, crvena i blijeda (simboli Krvi i Vode potekle iz presvetog Srca Isusova), s ispisanim usklikom pouzdanja na dnu slike: Isuse, uzdam se u Tebe,
- druga: uspostavljanje svetkovine Milosrđa koja treba biti u prvu nedjelju po Uskrsu.
Isusova objava koja se odnosi na svetkovinu Milosrđa najpotpunije je zapisana u Dnevniku sv. Faustine pod brojem 699.:
“Kćeri moja, govori cijelomu svijetu o mojemu neshvatljivom milosrđu. Želim da svetkovina Milosrđa bude utočište i zaklon svim dušama, osobito bijednim grješnicima. Toga dana bit će otvorene nutrine mojega milosrđa i ja ću izlijevati mora milosti na duše koje se približe izvoru mojega milosrđa. Duša koja se ispovjedi i pričesti dobit će potpuni oprost od grijeha i kazni. Toga su dana otvorene sve rijeke Božjih milosti. Neka se ne boji približiti k meni niti jedna duša, makar joj grijesi bili poput purpura. Moje je milosrđe tako veliko da kroz čitavu vječnost ostaje neshvatljivo svakom razumu, bilo ljudskom, bilo anđeoskom. Sve što postoji izišlo je iz nutrine moga milosrđa. Svaka će duša u odnosu sa mnom čitavu vječnost razmatrati moju ljubav i milosrđe. Svetkovina Milosrđa izvire iz moje nutrine i želim da se slavi u prvu nedjelju po Uskrsu. Čovječanstvo neće pronaći mira dok se ne obrati izvoru mojega milosrđa.”
Papa Ivan Pavao II. ustanovio je u Godini Velikog jubileja svetkovinu Božjega milosrđa kao obvezatnu za čitav svijet, a Faustinu je proglasio svetom 30. travnja 2000. godine.
Papa je rekao:
„Bitno je dakle, da u potpunosti prihvatimo poruku koja teče iz Božje Riječi ove druge vazmene nedjelje koja će se od ovoga trenutka u čitavoj Crkvi zvati Nedjeljom Božjega milosrđa.“
Dodao je kako kanonizacija s. Faustine snažno progovara jer se tom kanonizacijom „danas želi prenijeti poruka milosrđa novomu tisućljeću. Prenosim je svim ljudima kako bi učili što snažnije upoznavati istinsko Božje lice i istinsko lice čovjeka.“
Svoju homiliju završio je riječima upućenima sv. Faustini:
„A Ti, sveta Faustino, Božji dare našem vremenu, dare za cijelu Crkvu, isprosi nam da mognemo shvatiti dubinu Božjeg milosrđa i pomozi nam da ga osobno doživimo i svjedočimo našoj braći. Tvoja poruka svjetlosti i ufanja neka se širi po čitavom svijetu, neka vodi grešnike obraćenju, neka ublažava svađe i mržnju, neka daruje svim narodima snagu za djelatnu ljubav i međusobnu solidarnost. Mi, danas promatrajući zajedno s tobom lice Krista Uskrsloga, ponavljamo tvoje riječi pune povjerenja i pouzdanja: Isuse, uzdam se u Tebe!“