"Svetkovina Krista Kralja poziva nas da duboko zavirimo u svoje srce i u svoj život. Kojem kraljevstvu teži moje srce?", potaknuo je na promišljanje vlč. Mario Večerić u emisiji Pod križem.
Pred nama je svetkovina Krista Kralja svega stvorenja kojom završava liturgijska godina, a već prvom nedjeljom došašća započinje nova liturgijska godina.
“Svetkovina Krista Kralja poziva nas da duboko zavirimo u svoje srce i u svoj život. Kojem kraljevstvu teži moje srce?”, potaknuo je na promišljanje vlč. Mario Večerić istaknuvši Isusove riječi koje bilježi Evanđelje po Mateju: “Gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce” (6, 21). Objasnio je da su nam vrijedne one stvari u koje ulažemo truda, rada, žrtve ili pak novca. “Vjerujem kako si svatko od nas može odgovoriti na pitanje: u koje vrijednosti ja ulažem, kojem prijestolju teži moje srce, prijestolju zemaljskog blaga ili prijestolju kraljevstva Božjega?”
Kojem kraljevstvu teži moje srce?
Kada pomislimo na kralja u nama se stvara mišljenje da je to nemilosrdni sudac koji donosi odluke o pitanju života i smrti, okrutna osoba koja si pridaje da ima moć nad svima ili je kralj onaj koji je prvi, koji je vođa i koji podmeće leđa za svoje podanike. Bajkovito će zvučati, ako si zamislimo kralja koji daje život za svoje podanike pogotovo u današnje vrijeme moćnika koji ne mare za slabe i siromašne ni ikoga tko je potreban bilo kakve pomoći.
Mnogi danas gledaju samo na sebe i na svoje potrebe i čine sve ono što Isus nije činio. “Takav je čovjek zagledan u kraljevstvo zemaljsko. To je pogled u prolazno, ljudske vrijednosti su pogažene, gubi se dostojanstvo čovjeka, čovjek postaje sam sebi dovoljan, znamo što to znači – sigurna i vječna propast. Biti zagledan samo u ovo zemaljsko znači suziti sebi širinu pogleda”, istaknuo je vlč. Večerić i dodao kako nije dovoljno gledati samo fizičkim očima, nego je potrebno gledati i očima vjere, nade i ljubavi. Neke stvari u svijetu razumijemo, ali neke jednostavno ne možemo razumjeti ako svijet ne gledamo očima vjere, nade i ljubavi. Upravo nam je najbolja perspektiva nasuprot ovozemaljske zavodljivosti i propadljivosti živjeti vrijednosti kraljevstva nebeskoga.
Kraljevstvo nebesko rađa se u našim srcima u onoj mjeri u kojoj se mi opredijelimo za ljubav.
U nastavku je istaknuo kako za nas kršćane postoji jedan primarni cilj – kraljevstvo nebesko – dok su sekundarni životni ciljevi ona svakodnevna postignuća koja ostvarujemo zagledani u onaj primarni cilj. Sve vrijednosti koje trebamo živjeti na ovome svijetu trebaju biti usmjerene prema kraljevstvu nebeskom.
“Kraljevstvo nebesko najveći je dar Boga čovjeku. Ipak, taj dar traži i ljudski pristanak: spremnost, otvorenost, obraćenje, te ga na takav način istinski prihvatimo u svom životu”, rekao je vlč. Večerić.
Snaga kojom Isus uspostavlja kraljevstvo je ljubav. Kraljevstvo nebesko rađa se u našim srcima u onoj mjeri u kojoj se mi opredijelimo za ljubav, kaže Večerić i dodaje: “Ta ljubav o kojoj govorimo isto tako pretpostavlja žrtvu. Isus se žrtvovao za naše otkupljenje, uskrsnuo da bi nam obnovio živote, a uzašašćem otvorio nam rajska vrata. Isus nam daje primjer kako ćemo u život vječni. Preko križa.”
Kraljevstvo Božje kao prva perspektiva
U šestom poglavlju Evanđelja po Mateju Isus nas poziva da tražimo najprije kraljevstvo Božje, a sve će nam se drugo nadodati. Kraljevstvo nebesko nije neko geografsko obilježje. “Ne možemo odrediti granice toga kraljevstva. Kraljevstvo nebesko je vječno i nikada neće proći dok je zemaljski život prolazan. Kraljevstvo Božje je Božja vladavina u ljudskom srcu”, rekao je vlč. Večerić i objasnio kako je poziv svakog vjernika da ponajprije traži kraljevstvo nebesko. Ako je ono na prvom mjestu, Isus obećava da će se sve ostalo nadodati.
Božje kraljevstvo trebamo staviti na prvo mjesto i vjerovati u Božju providnost da će nam se sve nadodati, da ćemo kao plod vjere u Boga dobiti još mnoge plodove i darove Božje.
“Koliko puta smo se osvjedočili u životu da ako imamo Boga imamo sve, no postoje i situacije kada imamo sve, a nemamo Boga. Božje kraljevstvo trebamo staviti na prvo mjesto i vjerovati u Božju providnost da će nam se sve nadodati, da ćemo kao plod vjere u Boga dobiti još mnoge plodove i darove Božje”, naglasio je.
Kraljevstvo Božje nije jelo niti piće…
Sveti Pavao nas u poslanici Rimljanima upozorava da kraljevstvo Božje nije jelo niti piće nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetom (Rim 14, 17). “Poziva nas sveti Pavao da duboko u sebi preispitamo svoje prioritete i shvatimo pravu bit kršćanskog života”, tumači vlč. Večerić.
Često ćemo, promišljajući o kraljevstvu nebeskom imati poteškoća s krivim slikama kraljevstva. Kraljevstvo nebesko nije samo ovo izvanjsko, ono se ne svodi na određene rituale, običaje ili materijalne stvari. “Kraljevstvo nebesko nije negdje ili možda. Kriva je slika ako ćemo reći da dolazi na kraju života. To je stanje srca, unutarnji mir i radost koji proizlaze iz odnosa s Bogom”, ističe. i dodaje kako kraljevstvo Božje mora biti ovdje i sada, ne još u punini, ali osjetljivo da moj život ispunja, radošću, ljubavlju i toplinom.
To je stanje srca, unutarnji mir i radost koji proizlaze iz odnosa s Bogom.
Zašto svijet danas ima strah od kraljevstva nebeskog? Ako ćemo malo pogledati u svetopisamsku povijest svatko tko je govorio o kraljevstvu nebeskom bio je ubijen ili proganjan. U Starom zavjetu proroci su naviještali pravednost Božju, obraćenje, mir i radost, ali su bili odbacivani, protjerivani i ubijani. U Novom zavjetu nakon rođenja Isusova Herod saznaje za novorođenoga Kralja. On nalaže ubojstvo sve tada novorođene djece kako bi bio siguran da je ubio Isusa, koji mu je kao novorođeni kralj bio prijetnja za njegovo prijestolje. Apostoli su nakon Pedesetnice naviještali kraljevstvo nebesko i poradi toga bili mučeni.
“Svijet odbacuje kraljevstvo nebesko jer bi se tako morao odreći ovozemaljskog kraljevstva”, zaključuje Večerić. Svijet se boji Kraljevstva nebeskoga jer bi se njegovim prihvaćanjem počelo rušiti ovo prividno zemaljsko kraljevstvo.
Vršiti volju Božju
Tražiti kraljevstvo nebesko znači i prihvatiti volju Božju u svom životu. Sveti Matej u svom evanđelju donosi Isusove završne riječi govora na gori upućene učenicima: “Neće u kraljevstvo nebesko ući svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’, nego onaj koji vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima” (Mt 7, 21). Bog ima točan plan za svakoga od nas, ali nas neće siliti, nego će nam ga u ljubavi malo po malo otkrivati.
Bog ima točan plan za svakoga od nas, ali nas neće siliti, nego će nam ga u ljubavi malo po malo otkrivati.
Jeli moguće sjediti na dvije stolice? Npr. redovito živjeti sakramentalni život, sudjelovati u mnoštvu aktivnosti u župi, a ne vršiti volju Božju nego ići nekim svojim putem. Vlč. Večerić kaže da nije: “Postoje oni koji su sebi zacrtali životni put i odlučili ići nekim svojim putem unatoč što je Božja volja za njihov život drugačija. To više nije vršenje volje Božje i to nije put u nebo. Trebamo živjeti na način da živimo sakramentalni i molitveni život kako bismo mogli prihvatiti volju Božju u svom životu.”
Strpljivost kao bitni preduvjet u službi kraljevstva Božjeg
Još jedan bitan preduvjet da bi smo bili u službi kraljevstva Božjeg je krepost strpljivosti. Već smo spomenuli kako je kraljevstvo Božje stanje srca, a gradnja kraljevstva Božjeg u našem srcu i u svijetu zahtijeva strpljenje.
Uvijek nam je imati na pameti kako je Bog beskrajno strpljiv s nama unatoč našim slabostima i grijesima.
Strpljivost je vrlina koja u nama raste snagom Duha Svetoga, a pomaže nam da u teškim trenutcima ne izgubimo vjeru. “Uvijek nam je imati na pameti kako je Bog beskrajno strpljiv s nama unatoč našim slabostima i grijesima. Njegova strpljivost prema nama uzor nam je da i mi budemo strpljivi ponajprije na sve promjene u svijetu i društvu, a potom i jedni prema drugima”, istaknuo je vlč. Večerić.
Križ je Kristovo prijestolje
Cijeli je naš životni put u službi kraljevstva Božjega. No, često vjerujem s određenim pitanjima, nepoznanicama i nedoumicama. Jedno od pitanja koje se stavlja pred nas je: kako je Krist, Kralj neba i zemlje mogao biti razapet? Čitamo u evanđeljima da ni apostoli nisu razumjeli, pa čak ni prihvaćali Isusove besjede o muci i raspeću na križ. Ipak i riječ Božja od svetkovine Krista Kralja govori o susretu Isusa i Pilata prije nego li će Krist na križu podnijeti muku za spasenje svijeta.
Je li moguće da moj Kralj neba i zemlje za svoje prijestolje odabire križ, a palača mu je Golgota? Važno nam je odmah posvijestiti da je u središtu Kristova spasenjskog djela kraljevstvo nebesko. “On je zato došao s neba, utjelovio se da bi uspostavio kraljevstvo nebesko. Jedan od zahtjeva koje stavlja pred nas je poziv na obraćenje. ‘Obratite se jer se približilo kraljevstvo nebesko!’ Križ je izvor svetosti, umiremo svojem starom životu i rađamo se na novi. On nam postaje izvor snage i ohrabrenja na našem životnom putu”, istaknuo je voditelj.
To je znak, da se jedino preko križa dolazi do proslave.
“Upravo nas i svetkovina Krista Kralja poziva da svoje oči usmjerimo na križ na kojem ćemo vidjeti raspetoga Kralja koji je meni, tebi i svima osigurao vječno blaženstvo. No, pogledati na križ znači pogledati i prema nebu gdje Krist sjedi s desne Ocu. To je znak, da se jedino preko križa dolazi do proslave. I mi se u službi kraljevstva nebeskog susrećemo s raznim križevima, nosimo ih, padamo pod njima, ali zagledani u Krista Kralja ponovno se pridižemo i u svojoj odlučnosti idemo za Kristom. Nemoguće je izbjeći križ, koliko god to htjeli sve više ćemo se udaljavati od Neba”, poručio je vlč. Večerić.