U povodu 700. obljetnice preminuća prvoga hrvatskog blaženika, Augustina Kažotića, njegova svetkovina bit će svečano proslavljena 3. kolovoza 2023. u Župi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici.
Središnju misu svetkovine u župnoj i samostanskoj crkvi bl. Augustina (Peščenica, Ivanićgradska 71) u 19 sati predslavit će zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Toga dana mise će biti slavljene i u 7, 8:30 i 11:30.
Devetodnevna priprava za proslavu svetkovine i jubileja počet će na blagdan sv. Jakova, u utorak 25. srpnja 2023., kada će misu predslaviti župnik Župe sv. Dominika u Konjščini vlč. Milan Pušec.
U okviru priprave, od 26. do 28. srpnja bit će održana duhovna obnova s temom Hranom i radošću napuni srca naša (Dj 14, 17). Voditelj fra Ante Vučković iz Splita svakoga će dana imati predavanje u 18:30, nakon kojega će biti slavljena misa, a program će biti zaključen molitvom pred Presvetim u 20 sati.
Od 29. do 31. srpnja mise će predslaviti don Ivica Mršo, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. U utorak 1. kolovoza euharistiju će predslaviti dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preč. Josip Šimunović. U srijedu 2. kolovoza predslavitelj će biti prior samostana i župnik Župe Kraljice svete krunice u Zagrebu fr. Ivan Marija Tomić, OP.
Krunica će svakoga dana biti moljena u 18:30, osim tijekom duhovne obnove od 26. do 28. srpnja, kada će biti u 18 sati.
Svakoga dana svećenici će biti vjernicima na raspolaganju za slavlje sakramenta pomirenja od 18:30.
Prior Samostana bl. Augustina Kažotića fr. Anto Gavrić je za Hrvatski katolički radio objasnio da su prigodom proslave jubileja u devetnici željeli imati propovjednike povezane s blaženikovim životom.
Dominikanac i biskup Augustin Kažotić rođen je u Trogiru oko 1260., a umro u Luceri u Italiji 3. kolovoza 1323. godine.
Pripadao je Redu propovjednika (OP) koji je osnovao sv. Dominik, iz čije župe dolazi prvi propovjednik, vlč. Pušec. Dominikancima se pridružio u Splitu odakle dolazi o. Vučković.
Studij je završio u Sorbonni gdje je surađivao s fr. Niccolom Bocassijem koji je postao papa Benedikt XI., te ga je kasnije, 1301. godine imenovao biskupom u Zagrebu.
Neki životopisci navode da je bl. Augustin propovijedao u Bosni s kojom je poveznica svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mr. sc. Mršo.
Kao zagrebački biskup, blaženik se isticao kao teološki pisac i propovjednik. U obilascima biskupije, svećenike je poticao na pastoralni rad i duhovni život. Reformirao je liturgiju i uveo originalni „zagrebački obred“. Uveo je zajedničko moljenje časoslova u katedrali, vodio je računa o higijeni naroda i zdravstvu, i brinuo se o siromasima kojima je od svojih biskupskih prihoda redovito dijelio veći dio. Također je utemeljio katedralnu školu, s čime je poveznica dekan KBF u Zagrebu prof. dr. Šimunović.
Papa Ivan XXII. je Kažotića 1322. imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, gdje je umro nakon godinu dana. Tijelo mu počiva u tamošnjoj katedrali, a dio moći čuva se u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali.
Blaženim ga je 1702. godine proglasio papa Klement XI., a vodi se postupak i za njegovo proglašenje svetim.
Posljednji propovjednik u devetnici bit će župnik Župe Kraljice svete krunice od koje je odvajanjem 22. rujna 2001. osnovana zagrebačka Župa bl. Augustina Kažotića.