Brojni hodočasnici, planinari i ljubitelji Božje prirode već gotovo tri desetljeća hodočaste na Svetu Geru te liturgijskim slavljem proslavljaju sv. Iliju, zaštitnika Žumberka.

Najavljujući tradicionalno ljetno hodočašće, župnik grkokatoličke župe sv. Jurja u Stojdragi na Žumberku stavrofor Mile Vranešić u emisiji Aktualno Hrvatskog katoličkog radija rekao je kako se hodočašća na Svetu Geru primiču tridesetoj godišnjici: “Prvo hodočašće na Svetu Geru, ono zimsko, bilo je kad je Papa pozvao na molitvu za mir u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, ali hodočašća traju od kad je počela obnova svetišta svetog Ilije, znači 31 godinu.”

Na vrhu Žumberka Svetoj Geri, 350 godina stajala je ruševna crkva sv. Ilije

Kako je pojasnio, na najvišem vrhu sjeverozapadne Hrvatske, na vrhu Žumberka Svetoj Geri, 350 godina stajala je ruševna crkva sv. Ilije. 1990. godine počela je obnova i od tada je mnoštvo vjernika počelo hodočastiti na Svetu Geru. Izdvojio je kako su danas dva vrlo brojna hodočašća; zimsko koje se održava posljednje nedjelje u mjesecu siječnju, dok je ljetno vezano uz Ilijsko proštenje, prve nedjelje poslije blagdana sv. Ilije, zaštitnika Žumberka, koje ove godine pada na 24. srpnja.

Ljudi se sami organiziraju, nastavlja, o. Vranešić, u zimsko vrijeme putem planinarskih društava, a u ljetno vrijeme hodočašća su individualna. Najčešće se automobilom dođe do Sošica, a zatim se tri sata hodočasti pješice na Svetu Geru. U 12 sati je potom sveta misa i druženje. Neki od hodočasnika uz to požele posjetiti Jazovku, neki žele vidjeti poznati Sopotski slap, a neki, pak, odu u Sošice pogledati zbirku etnografskih eksponata i posjetiteljski centar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

“Kod dolaska ili odlaska s ovog hodočašća može se stati u Krašiću i pogledati spomen sobu kardinala Stepinca ili u Pribiću pogledati predivnu grkokatoličku crkvu na otočiću”, izdvaja vlč. Vranešić napominjući kako ima mnogo sadržaja za provesti jedan lijepi ljetni dan u Božjoj prirodi.

Hodočasnika je na Svetoj Geri iz godine u godinu sve više

Zanimljivo je, također, spomenuti kako je hodočasnika na Svetoj Geri iz godine u godinu sve više, kao hrvatskih, tako i slovenskih, jer na razmaku od desetak metara na granici sa Slovenijom nalaze se hrvatska kapela sv. Ilije i slovenska kapela sv. Jere.

Sveta Gera je najviši vrh sjeverozapadne Hrvatske visok 1178 metara te ima svoju zavičajnu vrijednost, a hodočašća k tome dodaju ovom kraju i duhovnu vrijednost, navodi stavrofor Mile Vranešić:

“Kad čitamo Knjigu o kraljevima, sveti Ilija je vrlo ineteresantna osoba, poticajna za duhovni život. Nažalost o njemu se možda premalo zna, tek toliko da na blagdan svetog Ilije mora zagrmjeti te se kaže da se sveti Ilija tada vozi na kolima, a ne gleda se na bit, da je sveti Ilija bio čuvar pravovjerja u židovstvu, da je bio zaštitinik sirotinje i da se vrlo grubo obračunao s lažnim prorocima, Baalovim svećenicima.” Stoga o. Vranešić preporučuje prije hodočašća uzeti Bibliju u ruke i pročitati 17., 18. i 19. poglavlje Knjige o kraljevima, kako bismo bolje upoznali ovog starozavjetnog proroka.