Budi dio naše mreže

"Mnoge su se obitelji na tome susretu ponovno opredijelile za Krista, doživjele su unutarnju obnovu. Zanimljiv je i podatak da su te godine, nakon Papina pohoda, u zagrebačku bogosloviju ušla čak 33 bogoslova. Ta se generacija i danas naziva 'generacija Benedikta'. Još i danas često čujem da su neke osobe upravo u tom razdoblju prepoznale Božji poziv", rekao je preč. Željko Faltak, prisjećajući se pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.

/ Hana Kilijan

Pod geslom “Zajedno u Kristu”, papa Benedikt XVI. boravio je, u sklopu apostolskoga pohoda Hrvatskoj, u subotu 4. i nedjelju 5. lipnja 2011. u Zagrebu. Njegov dvodnevni boravak u Hrvatskoj ostavio je dubok trag u mjesnoj Crkvi, ali i cijeloj našoj domovini. Ususret 10. obljetnici njegova pohoda, kroz pet tekstova prisjećamo se tih milosnih trenutaka sa Svetim Ocem i to kroz svjedočanstva svećenika i laika koji su sudjelovali u organizaciji pohoda.

U prvome tekstu donosimo razgovor s rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu preč. mr. Željkom Faltakom, koji je tada bio na službi tajnika zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića – domaćina susreta. Preč. Faltak prisjetio se razdoblja organizacije pohoda te pojasnio što je sve njemu prethodilo, ispričao nam je neke zanimljive detalje sa susreta koji nisu poznati široj javnosti, a podijelio je s nama i svoje iskustvo susreta sa sadašnjim papom emeritusom Benediktom XVI.

Iako je papi Benediktu XVI. ovo bio prvi apostolski pohod našoj domovini, kao kardinal Joseph Ratzinger nekoliko je puta bio u Hrvatskoj i prije. Svoje iskustvo susreta s tadašnjim prefektom Kongregacije za nauk vjere kardinalom Ratzingerom s nam je podijelio i sada umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Vlatko Poljičak.

Foto: papa.hr

Sada bismo mogli i Svetog Oca dovesti u Hrvatsku…

“Papa Benedikt XVI. prihvatio je poziv Hrvatske biskupske konferencije, predsjednika Republike Hrvatske i predsjednice Vlade Republike Hrvatske da posjeti Hrvatsku”, objavljeno je u priopćenju Tiskovnoga ureda Hrvatske biskupske konferencije 29. listopada 2010. i time je javno potvrđeno da će Hrvati imati priliku susreti još jednog Petrovog nasljednika.

Zbog službe tajnika nadbiskupa, naš sugovornik preč. Faltak bio je član organizacijskih odbora koji su pripremali Papin pohod. Bilo je, kako nam svjedoči, zahtjevno, ali i obogaćujuće. Prisjećajući se toga pohoda danas, deset godina kasnije, kaže da se osjeća kao onaj učenik na putu u Emausu kojemu su se otvorile oči.

Dogovor oko dolaska Pape u apostolski pohod dugotrajan je proces!

“Sjećam se trenutka kada je bilo objavljeno da će papa Benedikt XVI. doći u Hrvatsku. Ja sam to saznao malo ranije jer sam trebamo pripremiti objavu za medije. Kada danas razmišljam o tome, osjećam se kao da su se moje oči otvorile, kao i dvojici učenika na putu u Emausu, jer shvaćam da sam sudjelovao u pripremi nečeg tako važnog, a da toga uopće nisam bio svjestan”, istaknuo je preč. Faltak.

Foto: papa.hr

Da je dogovor oko dolaska Svetog Oca u apostolski pohod nekoj zemlji dugotrajan proces, uvjerio se i preč. Faltak, sudjelujući u organizaciji brojnih događaja koji su prethodili Papinom dolasku u Hrvatsku. Naime, 2008. u Hrvatskoj je organiziran posjet Papinog državnoga tajnika kardinala Tarcisia Bertonea, a 2010. u Zagrebu je održano plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Nakon organizacije tih događaja, prisjeća se preč. Faltak, nadbiskup Bozanić je rekao: “Sada bismo mogli i Svetog Oca dovesti u Hrvatsku”. Jedan je susret pape Benedikta XVI. i kardinala Bozanića, ističe preč. Faltak, u tom smislu bio od posebne važnosti.

Bilo je jasno da je vremena za organizaciju malo!

“U rujnu 2009. nadbiskup Bozanić sudjelovao je na apostolskom pohodu pape Benedikta XVI. Češkoj. Nakon misnog slavlja, što je inače iznimka, Papa se susreo s nadbiskupom, koji mu je već tada bio uputio poziv da dođe u Hrvatsku. Također, na tom su se susretu dotaknuli i proslave 50. obljetnice smrti bl. Alojzija Stepinca koja se trebala obilježiti sljedeće godine”, prisjetio se preč. Faltak.

Sve je to prethodilo dolasku pape Benedikta XVI. Hrvatskoj i tada, priča nam preč. Faltak, nije bio svjestan o kakvom se dugotrajnom procesu radi. Nakon što je Papin dolazak u Hrvatsku potvrđen, uslijedili su sastanci s Vatikanom po pitanju organizacije pohoda. Osobe zadužene za organizaciju iz Vatikana su dolazile na sastanke u sjedište Hrvatske biskupske konferencije i svima je, kažem nam preč. Faltak, bilo jasno da je vremena za organizaciju malo.  Naime, od potvrde da će Papa pohoditi Hrvatsku pa do samoga dolaska prošlo je nešto više od pola godine.

Foto: papa.hr

“Iz Vatikana su poručili da je papa Benedikt XVI. sam izrazio želju da dođe u Hrvatsku i to povodom Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Također, rekli su i da je Papa izrazio želju pohoditi grob bl. Alojzija Stepinca”, istaknuo je preč. Faltak.

Unatoč manjku vremena, u Hrvatskoj je ipak postojala memorija iskustva i to preko dolaska sv. pape Ivana Pavla II. čak tri puta u našu domovinu. “To iskustvo nam je pomoglo, kao i zaista dobra logistika i organizacija pojedinaca – od onih najodgovorniji do onih u provedbi. Bogu hvala, bio je to jedan od ljepših i uspješnijih pohoda – tako su nam rekli iz organizacije Svete Stolice”, rekao je naš sugovornik.

Papa je nasljednik sv. Petra i namjesnik Kristov na zemlji!

Zašto je uopće dolazak Svetoga Oca u neku zemlju važan i što on predstavlja za vjernike, upitali smo preč. Faltaka. “Papa je nasljednik sv. Petra i namjesnik Kristov na zemlji. On direktno vrši službu svećeništva Isusa Krista. On je onaj koji je na čelu Crkve, on je Petar stijena, onaj koji ima od Krista danu vlast. To je naš Papa, naš Sveti Otac. To je važno za svakog vjernika”, rekao je, pojasnivši da je to znak jedinstva, zajedništva i pripadnosti – svega onoga što obilježava blizinu s Isusom.

To mogu samo Hrvati…

Sjećajući se pohoda pape Benedikta XVI., ne možemo ne prisjetiti se one fascinantne tišine na Trgu bana Josipa Jelačića tijekom bdijenja s mladima. Taj će trenutak milosne tišine trajno ostati u memoriji Hrvatske, ali i svih onih koji su došli na susret. Kada sam poslije odlazio u pratnji nadbiskupa Bozanića na razne susrete po cijelom svijetu, rekao nam je preč. Faltak, mnogi su biskupi i kardinali spominjali baš tu tišinu na Trgu. No, u organizacijskom smislu, rekao je preč. Faltak, bilo je i brojnih izazova.

Dogodilo se nešto što nitko nije primijetio…

“Ja sam imao milost izložiti Presveto. No, dogodila nam se i jedna organizacijska situacija koju nismo mogli predvidjeti. Dogodilo se nešto što nitko nije primijetio. Naime, tijekom bdijenja je puknuo lanac kadionice. Nakon što je Papa jedanput okadio Presveto, prišli su nam bogoslovi, koji su posluživali uz oltari, i rekli da je lanac puknuo”, prisjetio se preč. Faltak.

U tome je trenutku trebalo donijeti odluku – što učiniti? No, kako je organizacija bila uistinu kvalitetna, prisjeća se preč. Faltak, uspjeli smo za samo nekoliko minuta iz Katedrale donijeti novu kadionicu bez da itko primijeti.

Papa Benedikt XVI. na Trgu bana Jelačića / Foto: FaH/ POOL/ Tomislav PAVLEK

“Komentirajući to što se dogodilo, iz osiguranja pape Benedikta su rekli: ‘To mogu samo Hrvati’. To je bio jedan od razloga zašto je tišina trajala još malo duže. No, prisutnost Duha je bila tako snažna da nam ta situacija uopće nije stvorila zabrinutost. Osjećala se svetost tišine. To je bio uistinu milosni trenutak. Bio sam na mnogim susretima u drugim državama, no to je bilo fascinantno”, posvjedočio je preč. Faltak.

Kao providonosni trenutak, preč. Faltak istaknuo je i zanimljivu dinamiku izmjene sunca i kiše. “Mene je to podsjetilo na događaje u Fatimi i ‘Čudo Sunca’. Kako je moguće da  u jednom trenutku pada kiša, zatim Papa dođe i kiša prestane pa, po završetku susreta, opet počne padati. To je uistinu providonosni trenutak”, istaknuo je.

Pjesma i molitva se orila Katedralom

Prvoga dana pohoda, Papa se susreo s predstavnicima civilnog društva, svijeta politike, znanosti, kulture i poduzetništva, Diplomatskog zbora te vjerskim predstavnicima u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Našem sugovorniku jedan se susret na poseban način urezao u srce.

“Ja sam tada bio zadužen da svi oni koji su došli pozdraviti Svetog Oca idu po redu kako je bilo predviđeno. Posebno mi je u sjećanju ostao susret Pape i pokojnog fra Bonaventure Dude. Fra Bonaventura je bio jako uzbuđen. To je bio susret dvojice svetaca i ljubitelja Božje Riječi. To je uistinu bio snažan susret. Tada sam dobio priliku još više i dublje upoznati fra Bonaventuru i to mi je bilo jako upečatljivo”, naglasio je preč. Faltak.

Foto: FaH/ POOL/ HBK/ Dražen PAJTLAR

Drugoga dana pohoda, nakon misnog slavlja na zagrebačkom Hipodromu u povodu Prvog nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji, Papa je u Katedrali molio Večernju s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima i sjemeništarcima te se pomolio na grobu bl. Alojzija Stepinca. Kao trajno sjećanje na Papin pohod, u Zagrebačkoj se nadbiskupiji čuva nalivpero kojim se Papa upisao u knjigu gostiju.

“Katedrala je bila puna, orila se pjesmom i molitvom. Papa je posjetio i nadbiskupski dvor – to je bio privatni susret. Papa se tada zadržao u razgovoru s kardinalom Bozanićem duže od onoga što je bilo predviđeno protokolom.  Osvrnuli su se na sam pohod, ali i na bl. Alojzija Stepinca. Papa se tada upisao i u knjigu gostiju. Tom smo prilikom izradili i dva identična nalivpera. Jednim se Papa potpisao i njega smo zadržali kao spomen na njegov posjet, a drugi je darovan Papi. To je bio uistinu lijep susret”, rekao je naš sugovornik.

Papa Benedikt XVI. – prisutan tamo gdje jest

Na pitanje kakav je dojam Sveti Otac ostavio u neposrednim susretima, preč. Faltak je istaknuo da ga je doživio kao onoga koji je prisutan tamo gdje jest. Bio je, rekao nam je, usmjeren na svaku osobu koju je susretao. Naš sugovornik svjedoči da mu se u sjećanje posebno urezao jedan detalj.

Znam, već smo se upoznali na aerodromu!

“Kada je Papa sletio u Zagreb, na aerodromu ga je dočekala delegacija i po protokolu je bio predviđen pozdrav sa svakim od njih. Ja sam bio najmlađi i zadnji u redu. Nadbiskup je predstavio svaku osobu, a Papa bi kratko zastao pred svakim. Kada je došao red na mene, Papa me pogledao i to je bilo to. No, u popodnevnim satima u nuncijaturi, gdje je Sveti Otac bio smješten, dogodio se još jedan usputni susret s njim. Nadbiskup me tada ponovno predstavio, rekavši da sam njegov tajnik, a Sveti Otac me pogledao i rekao: ‘Znam, već smo se upoznali na aerodromu’. Bio sam uistinu iznenađen njegovom memorijom”, prisjetio se preč. Faltak.

Foto: FaH/ POOL/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Još jedna zanimljivost, koje se preč. Faltak rado prisjeća, dogodila se nakon što je Papa sletio u Hrvatsku. Naime, Sveti Otac je tijekom leta, odgovarajući na novinarska pitanja, istaknuo da je već bio u Hrvatskoj i to na pogrebu svojega prethodnika na čelu Kongregacije za nauk vjere kardinala Franje Šepera, a potom je dodao da je također bio pozvan od svoga nekadašnjeg posebnog tajnika Čapeka za jedan simpozij u marijansko svetište.

“Po slijetanju Pape kod njegove pratnje je nastala strka jer nitko od njih nije znao tko je taj svećenik. Radilo se o tada već pokojnom mons. Velimiru Čapeku, svećeniku Zagrebačke nadbiskupije, koji je bio djelatnik u Kongregaciji za nauk vjere te suradnik kardinala Franje Šepera, a potom i kardinala Josepha Ratzingera. Svi smo tada brzo išli što više istražiti o kome se radi kako bismo pomogli Papinom glasnogovorniku patru Federicu Lombardiju”, prisjeća se kroz smijeh naš sugovornik.

Papine poruke – zalog za budućnost, ali i sadašnjost

Govoreći s odmakom o važnosti pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, vjerujem da se o tome vremenu može govoriti kao o povijesnom vremenu, smatra preč. Faltak. Hrvatima je iskazana velika milost jer su čak četiri puta imali priliku susreti Petrove nasljednike i to u vrlo kratkom razmaku.

Mnoge su se obitelji ponovno opredijelile za Krista!

“To je vrijeme započelo dolaskom pape Ivana Pavla II. i bilo je zaokruženo dolaskom pape Benedikta XVI. Radi se o zaista milosnome vremenu. Ne vjerujem da će još koja generacija u budućnosti imati priliku biti na čak četiri pohoda u tako kratkom razdoblju. To je neprocjenjivo! Također, poruke koje je Papa poslao u Hrvatskoj – kako je govorio o obitelji i zajedništvu te poruke koje je uputio kleru – ostaju kao zalog za budući naraštaj, ali i za nas danas”, istaknuo je.

Papa Benedikt na osobit način nosi Hrvatsku u srcu, naglasio je preč. Faltak te nam je potvrdio da su se kardinal Bozanić i Papa nekoliko puta susretali nakon njegova odreknuća od službe. U jednom od tih susreta, rekao nam je, Papa je istaknuo molitvenu tišinu kao ono što ga je posebno dojmilo u pohodu Hrvatskoj.

Foto: FaH/ POOL/ Damir SENČAR/

Također, u siječnju ove godine papa emeritus Benedikt XVI. izrazio je blizinu žrtvama razornog potresa, poslavši pismo kardinalu Bozaniću u kojem je iskazao “svoju duboku ganutost i svoje dioništvo u boli, prouzročenoj tim neshvatljivim događajem. S cijelim svojim domom molim Dijete Isusa da vidi trpljenja tolikih nedužnih osoba i da pomogne u ponovnoj izgradnji razrušenoga”.

“Tu su mu ljubav usadili Hrvati koje je kao svećenik i nadbiskup susretao u Njemačkoj. Čak je zajedno s bratom Georgeom ljetovao u Hrvatskoj. Papa Benedikt XVI. sigurno će u našem katoličkom kalendaru biti kao svetac, ali i kao crkveni naučitelj”, istaknuo je preč. Faltak.

Mnogi su tada prepoznali Božji poziv!

Da su plodovi toga pohoda bili brojni, svjedoče mnogi, a važno je naglasiti, rekao je preč. Faltak, i snažno molitveno zajedništvo koje je prethodilo susretu.

“Mnoge su se obitelji na tome susretu ponovno opredijelile za Krista, doživjele su unutarnju obnovu. Zanimljiv je i podatak da su te godine, nakon Papina pohoda, u zagrebačku bogosloviju ušla čak 33 bogoslova. Ta se generacija i danas naziva ‘generacija Benedikta’. Još i danas često čujem da su neke osobe upravo u tom razdoblju prepoznale Božji poziv. To je vrlo zanimljivo. To zajedništvo te angažman obitelji i mladih je uistinu bio nevjerojatan”, zaključio je preč. Željko Faltak.

Vlč. Poljičak o Papi emeritusu: “On je čovjek sveta života”

Kao što je već rečeno, Papi emeritusu ovo nije bio prvi posjet Hrvatskoj. Naglasio je to i kardinal Josip Bozanić, obraćajući se Svetom Ocu tijekom susreta u Katedrali. “Ovo sveto mjesto molitve nije Vam nepoznato. S ponosom se spominjemo kako ste u ovoj katedrali s nama bili i prije deset godina, u studenome 2001., te predvodili svetu misnu Žrtvu prigodom dvadesete obljetnice smrti kardinala Franje Šepera, Vašega prethodnika u službi prefekta Kongregacije za nauk vjere”, rekao je tom prigodom kardinal Bozanić.

Taj mi je susret ostao u jako lijepom sjećanju!

Milost susreti tadašnjeg kardinala Josepha Ratzingera imao je te godine sada umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Vlatko Poljičak. On je tada bio na službi u biskupiji u Los Angelesu te je baš u vrijeme boravka kardinala Ratzingera u Zagrebu došao kući na odmor.

“Nedugo prije toga Kongregacija za nauk vjere objavila je deklaraciju Dominus Iesus, koja je izazvala veliku buru u liberalnim krugovima izvan Crkve i u Crkvi, a osobito u SAD-u. Nakon mise na kojoj sam suslavio, prišao sam mu u sakristiji, predstavio se i zahvalio mu za tu deklaraciju. Rekao sam mu da ga svi poštujemo, cijenimo i volimo. Izgledao je kao da mu je pomalo neugodno, ali bilo mu je jako drago zbog toga što sam rekao. Meni je taj susret ostao u jako lijepom sjećanju”, istaknuo je vlč. Poljičak.

Foto: Dobro došao, Sveti Oče/ Facebook

Kada je Papa dolazio u pohod Hrvatskoj, vlč. Poljičak je također imao milost biti u Hrvatskoj. Sudjelovao je na primanju u Hrvatskom narodnom kazalištu te na molitvi Večernje u Katedrali. “Posebno mi je u sjećanju ostala Papina pozornost dok je ansambl LADO pjevao posljednicu s napjevom neretvanskoga područja u Hrvatskom narodnu kazalištu. Veličanstveno je bilo i u Katedrali na molitvi časoslova. Kler, redovnici i redovnice – svi zajedno. Osjećalo se molitveno zajedništvo i prisutnost Božjega Duha”, prisjetio se vlč. Poljičak.

Da je papa emeritus Benedikt XVI. čovjek sveta života, slaže se i vlč. Poljičak. “Još ga uvijek doživljavam kao Papu. On je duhovna veličina, čovjek sveta života. Možda je nekada bio previše osjećajan, obziran i nježan, a trebalo je jače udariti šakom o stol. Mi smo naučili da se stavri rješavaju na konkretniji način, no on nije bio takav. Bio sam jako žalost kada se povukao. I danas ga cijenim i poštujem zbog svih njegovih spisa i nastupa”, zaključio je vlč. Vlatko Poljičak.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja