Budi dio naše mreže

Povodom stote obljetnice rođenja zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, upoznajte ovoga pastira koji je svoje svećeničko i biskupsko služenje dokraja posvetio zadarskoj Crkvi.

/ hjb

Nadbiskup Oblak rođen je u Velom Ratu na Dugom Otoku 8. prosinca 1919. Za svećenika je zaređen 1945., za biskupa 1958., a od jeseni 1969. postao je zadarskim nadbiskupom. Nakon diplome na teologiji u Splitu i Đakovu, diplomirao je i romanistiku s hrvatskim jezikom i književnosti u Zagrebu.

Mons. Marijan Oblak / foto: www.zadarskanadbiskupija.hr

Crkvi u Zadru služio je kao nadzornik Nadbiskupske klasične gimnazije, ravnatelj Bogoslovnog sjemeništa, generalni vikar, kapitularni vikar i apostolski upravitelj Zadarske nadbiskupije. U vrlo plodnom svećeničkom i biskupskom služenju je, među ostalim, izgradio 22 nove crkve u Zadru i Zadarskoj nadbiskupiji.

Biskupsku službu obavljao je u teškim povijesnim vremenima – u prijašnjoj, Biskupskoj konferenciji Jugoslavije bio je predsjednik Odbora za pastoral turista i član Hrvatske liturgijske komisije. Do ustanovljenja Hrvatske biskupske konferencije, u prijelaznom razdoblju od 1990. do 1992., bio je član biskupske trojice za razgovore s hrvatskom državom. U novoosnovanoj Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vodio je Vijeće za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca.

Ljubio je Crkvu i gradio crkve

“Nadbiskup Oblak uvijek se zalagao da se liturgija slavi sveto i dostojanstveno, o čemu svjedoče liturgijska slavlja u ovoj katedrali”, naglasio je na Oblakovom posljednjem ispraćaju 19. veljače 2008. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Dodao je da je mons. Oblak bio vjerni promicatelj saborske liturgijske obnove te da je neumorno nastojao da i u doba komunističke vlasti vjernici imaju potrebne crkvene prostore. “Očinskom ljubavlju radovao se svakoj novoj crkvi. Drugi su rušili crkve, a on ih je, tomu usprkos, gradio”, istaknuo je u svojoj propovijedi kardinal Bozanić.

Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa potanko je govorio o životnom, svećeničkom i biskupskom putu mons. Oblaka, istaknuvši da tek danas možemo razumjeti njegovo potpuno i predano služenje zadarskoj Crkvi i Crkvi u Hrvata. “On je udario temelje evangelizaciji u Zadarskoj nadbiskupiji, provodio je posebnu pastoralnu skrb, gradio crkve i silno se radovao dolasku hrvatske države”, zaključio je na ispraćaju mons. Oblaka nadbiskup Prenđa.

Aktivni i zapaženi sudionik II. Vatikanskog sabora

Zadarski nadbiskup Marijan Oblak bio je i aktivni sudionik II. Vatikanskog sabora, u radnoj skupini s tadašnjim krakowskim nadbiskupom Karolom Wojtilom, kasnijim svetim papom Ivanom Pavlom II. S njime ga je od tada povezivalo prijateljstvo, a susreo se s njim i 2003. godine u Zadru.

Zagrljaj s papom Ivanom Pavlom II. / foto: Arhiv Zadarske nadbiskupije

Neki od prijedloga nadbiskupa Oblaka, 67. u nizu zadarskih nadbiskupa i 111. u ukupnom nizu dijecezanskih biskupa zadarske mjesne Crkve, ušli su u službene zaključke Drugoga vatikanskog sabora. “Primjerice, na njegov je prijedlog došlo i do važne promjene u liturgiji Katoličke Crkve”, pojašnjava za HKM župnik zadarske katedrale sv. Stošije don Josip Radojica Pinčić i podsjeća: Svećenik je prije Sabora molitvu Očenaša molio sam, a narod je molio za sebe. Nadbiskup Oblak je zaslužan da je na Saboru prihvaćeno da u svetoj misi Očenaš zajedno mole i svećenik i puk. Tako je to ostalo do dana današnjega.”

Papa Pavao VI., nadbiskupi Oblak i Garković / foto: Arhiv Zadarske nadbiskupije

Mons. Marijan Oblak bio je poznat i po rekordnom broju Biblija na brojnim svjetskim jezicima, kojih je više od tisuću prikupio sa svih strana svijeta, tako da možda i ne čudi da je spomenuti njegov prijedlog bio vezan upravo uz molitvu Očenaša. Izložba se može razgledati kod zadarskih benediktinki u samostanu Svete Marije.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja