Počeo je Veliki tjedan. Vazmeno trodnevlje ove godine bit će drugačije nego prije. Sudjelovanje vjernika na misama i obredima nije moguće zbog odredbi biskupa Hrvatske biskupske konferencije u sprječavanju koronavirusa. Liturgičar vlč. mr. sc. Tomislav Hačko objasnio je u HKR-ovoj emisiji "Aktualno" čega u obredima ove godine neće biti u Vazmenom trodnevlju.
Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dala je konkretne upute za sudjelovanje u Vazmenom trodnevlju. Vlč. Hačko podsjetio je kako sve obrede koja Crkva slavi doseže sve do 4. stoljeća unatoč nekim izmjenama koje su se dogodile već u srednjem vijeku.
Prema riječima vlč. Hačka, obično bi u prijepodnevnom dijelu Velikog četvrtka bila misa posvete ulja i obnova svećeničkih obećanja.
“Budući da smo pogođeni pandemijom koronavirusa, prema uputama Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, poručuje se biskupima da se misa posvete ulja može odgoditi za neki drugi dan. Neki će biskupi zadržati tu misu, a neki neće”, istaknuo je vlč. Hačko.
Na Veliki četvrtak ustanovljena je euharistija te se misa Večere Gospodnje slavi u poslijepodnevnim satima.
“U misi Večere Gospodnje stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima. No, zbog novonastale situacije, jer nema naroda, taj se obred ispušta. No Kongregacija je već istaknula da taj obred nije obvezatan već je i prije bila dana svećenicima na odabir. Ove godine se ispušta i procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom koja je dolazila na kraj obreda Velikog četvrtka jer se htjelo simbolično pokazati kako Isusa nema sve do Vazmenog bdijenja na Veliku subotu”, naglasio je vlč. Hačko.
Veliki petak je jedini dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi.
“Što se tiče tijeka obreda Velikog petka nema promjene, ali istaknuto je kako se obredi mogu slaviti samo u katedralnim i župnim crkvama, ali ne i u drugim”, objasnio je naš sugovornik.
Nadodao je ako biskupu ili župniku pomaže vjernik prilikom obreda, odredba Kongregacije je da se gesta poljupca u klanjanju križu pridržava predvoditelju kao i pričest. Uputa vjernicima je da se mogu molitveno ujediniti te će Hrvatski institut za liturgijska slavlja pripremiti prigodne materijale u slučaju zapriječenosti sudjelovanja vjernika u Vazmenom trodnevlju.
Ove godine uvodi se i jedan molitveni zaziv koji se dosad nije čitao.
“To je Kongregacija dala svakom biskupu na izbor hoće li uvrstiti molitvu za bolesne i one koji se brinu za bolesne u kontekstu pandemije koronavirusa. Ta se molitva može dodati ako je velika potreba”, naglasio je liturgičar vlč. Hačko.
Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme. Naš sugovornik objasnio je kako će biti promjena u početnom dijelu Vazmenog bdijenja.
“U službi svjetla ispušta se blagoslov ognja s kojim se pali uskrsna svijeća i neće biti procesije s uskrsnom svijećom. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata poručila je da se odmah kreće Vazmeno bdijelje s upaljenom uskrsnom svijećom i Hvalospjevom uskrsnoj svijeći. Budući da nema krštenika, tj. vjernika nema obreda krštenja, ali ima obnova krsnih obećanja koja bi se održala bez obzira ima li novokrštenika. Katekumeni će se ove godine drugom prilikom krstiti”, poručio je naš sugovornik.
Prema riječima vlč. Tomislava Hačka, što se tiče blagoslova hrane, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić dao je dopuštenje da glava obitelji može blagosloviti jelo.
“Blagoslova se ne treba bojati, ali naravno neki blagoslovi su pridržani biskupima”, zaključio je vlč. Hačko u razgovoru za HKR te poručio kako se prijenosi misa i obreda trebaju pratiti uživo kako bi se dobio osjećaj zajedništva.