Fra Karlo Balić rođen je kao Lovro 6. prosinca 1899. u Katunima kraj Omiša. Pohađa Franjevačku gimnaziju u Sinju, a 1917. godine na Visovcu oblači franjevačko odijelo i uzima ime Karlo. Potom nastavlja studij filozofije u samostanu u Zaostrogu te bogoslovlja od 1919. do 1923. u Makarskoj, kada je i zaređen za svećenika. Na Katoličkom sveučilištu u belgijskom Louvainu je 1927. godine doktorirao s temom marijanske franjevačke teologije 13. i 14. stoljeća. Vraća se u Makarsku gdje predaje pastoralno i moralno bogoslovlje na Franjevačkoj Visokoj bogosloviji.

Fra Karlo Balić / Facebook

Punih četrdeset godina, od 1933. do 1973. profesor moralnog bogoslovlja i mariologije na Antonianumu u Rimu, gdje je od 1959. do 1973. bio i rektor. Bio je član više znanstvenih i crkvenih ustanova, među njima i Sv. Oficija, današnje Kongregacije za nauk vjere. Od 1960. imenovan je članom Pripravne komisije II. Vatikanskog sabora te je kao teolog-stručnjak sudjelovao u radu Sabora. Važnu ulogu imao je u sastavljanju poglavlja o BDM u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi Lumen gentium. Svoje oči sklopio je 15. travnja 1977. u Rimu, a pokopan je u Katunima.

Razlozi i okolnosti opredijeljenja fra Karla za mariologiju

Na Louvainskom sveučilištu Balić upoznaje dva važna crkvena pokreta – neoskolastički i marijanski. Kao franjevac, po naputku sv. Franje, časti Majku Isusovu, koja nam je dala Začetnika života. A njegova Provincija je ‘Marijin perivoj’, kako je naslovio svoje djelo o štovanju BDM u njoj. U Louvainu je 1927. godine napisao “Komentare Ivana Duns Scota o knjigama Sentencija”, što je izvrsno djelo mladoga znanstvenika. Međutim, objavljeno je bez njegova imena, jer je predlagao povijesno-kritički pristup spisima franjevačkog naučitelja Ivana Duns Scota.

Tijekom svoga života razvio je mnogostruku i plodnu djelatnost na području mariologije i skotizma. S tih je područja objavio više studija, monografija, prouka, članaka i prikaza. Svrstavaju ga u redove vodećih svjetskih medijevalista, a istodobno je vrstan poznavatelj suvremene teologije i jedan od najuglednijih mariologa.

Prvi predsjednik Papinske marijanske Akademije

Balić je bio poznat znanstvenik, ali i organizator. Poticao je održavanje mariološko-marijanskih skupova, osnivanje ustanova i instituta posvećenih mariološkoj znanosti i marijanskoj pobožnosti. Da bi ujedinio znanstvene studije o Majci Gospodinovoj u Crkvi, 1946. godine utemeljio je Međunarodnu marijansku akademiju koja je 1959. dobila i pridjev Papinska. U tom je svojstvu organizirao i vodio sedam međunarodnih mariološko-marijanskih kongresa.

Fra Karlo Balić govori na jednom od marioloških skupova / Facebook

Kongres u Zagrebu i Mariji Bistrici 1971. bio mu je životni san. Kao plod toga kongresa, 1974. godine pri KBF-u u Zagrebu utemeljio je Hrvatski mariološki institut, kojemu je bio jedan od osnivača i prvi predsjednik.

U svojstvu predsjednika Papinske marijanske Akademije fra Karlo Balić bio je uključen u vatikansko Povjerenstvo za definiciju dogme o Marijinu uznesenju.

U sklopu priprave proglašenja dogme, od 1947. do 1950. organizirao je sedam asumpcionističkih franjevačkih kongresa i na tim skupovima održao zapažena predavanja. Osnivao je i nacionalne odbore za proučavanje Marijina uznesenja u svjetlu Svetoga pisma, Predaje i crkvenog učiteljstva.

Uloga fra Karla Balića u definiranju dogme o uznesenju BDM

Iznosio je teološke dokaze o mogućnosti definiranja uznesenja i odredio teološki pojam uznesenja koji podrazumijeva Marijinu smrt kao završetak tijeka zemaljskoga života i nebesku proslavu u duhu i tijelu. Izradio je teološku metodu pitanja mogućnosti definiranja uznesenja polazeći od osjećaja vjere, odnosno onoga što Crkva oduvijek i posvuda vjeruje.

Rezultati njegova istraživanja mogu se sažeti i ovako: i za Mariju je smrt posljedica njezine ljudske naravi. To svjedoče sveti oci, poučavaju teolozi, pisci i propovjednici, vjeruju vjernici, slavi bogoslužje i ispovijeda Crkva diljem svijeta. Nakon smrti njezino tijelo uzneseno je u nebesku slavu budući da je bilo prebivalište Sina Božjega. Pobožna predaja svjedoči da se uznesenje zbilo neposredno nakon smrti i ukopa.

Fra Karlo Balić na Antonianumu / Facebook

S naglaskom na osjećaj vjere naroda Božjega, Balić je tako pripravio jedan od odlučujućih razloga za definiciju pravorijeka o Marijinu uznesenju u nebesku slavu. Njegovi radovi tvore jedan od najvažnijih doprinosa u proučavanju nauka o uznesenju, pa je zato dobio s pravom naslov “teolog uznesenja”.

Pri rimskome Papinskom franjevačkom sveučilištu Antonianum 1998. godine osnovan je i Centar “Otac Karlo Balić” s katedrom za proučavanje mariologije, njegovom knjižnicom i spisima kao i materijalima o utemeljenju Akademije.

Posljedice definiranja spomenute dogme u vjerničkom životu

Po svom uznesenju Majka Gospodinova naša je predvodnica na putu prema Bogu. Pristupila je u punu stvarnost Božjega svijeta. Ta činjenica za nas vjernike svjedoči da je Kristovo spasenje započelo s Marijom, koja je otkupljena na savršen način. U njoj nam Bog pokazuje znak nade i pouzdanja. Proslavljena u nebu znak je nama vjernicima da će naš život biti preobražen, proslavljen i uznesen u Božji svijet milosti i mira, da naša muka nije uzaludna, da nas Bog po svom milosrđu prihvaća i spašava.

Crkveno vodstvo nikada nije ulazilo u to je li Marija umrla ili nije umrla, kad je i kako to bilo ili nije bilo, nego kratko i jasno, proglašena dogma glasi: “Nakon tijeka ovozemaljskog života, Majka Isusova dušom i tijelom uznesena je u nebesku slavu.”

Marijina proslava naviješta proslavu otkupljenog čovječanstva. U Mariji Crkva prepoznaje svoje konačno određenje. Apostol Pavao tvrdi da će svi uskrsnuti, prvina Krist, a zatim oni koji su Njegovi. Na svetkovinu Velike Gospe osjećamo da Marija pripada među one koji su Kristovi na jedinstven način. Proslavljena kod Boga znak je i zalog proslave zajednice vjernika i svakog otkupljenika. U Mariji je Bog pretekao sveopće uskrsnuće, koje iščekuju svi koji su usnuli u Gospodinu. S njom se dogodilo ono što je Bog pripravio svima koji ga ljube: vrše Njegovu volju, slušaju Njegovu riječ i iščekuju Njegov dolazak.

Fra Karlo Balić uz odar bl. Marije Propetog Petković / Facebook

Ono što je Bog učinio Mariji, učinit će svima nama ako poput nje slušamo Riječ Božju i provodimo je u djelo. Tako u Majci Gospodinovoj prepoznajemo cilj prema kojemu kročimo, mi koji nastojimo sjediniti svoj život s Isusovim, koji Ga slijedimo kao što je to činila Njegova majka. Uznesenje govori o budućnosti nas vjernikâ, da ćemo i mi biti uz Isusa u radosti Božjoj. Poziva nas da odvažno vjerujemo u moć Kristova uskrsnuća koje čini da možemo živjeti poput uskrsnulih, unoseći svjetlo dobra u tamu svijeta.