Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu u obitelji talijanskog emigranta s petero djece. Današnji papa nije na početku svog studentskog puta upisao teologiju, već kemijsku tehnologiju, no poslije se odlučio za svećenički poziv te stupio u bogosloviju.
Jorge Mario Bergoglio u novicijat Družbe Isusove ušao je u 22. godini života. Humanističke studije završio je u Čileu, a 1963., po povratku u Buenos Aires, završio je filozofiju. Sljedećih nekoliko godina predavao je književnosti i psihologiju prvo u Santa Feu, a potom u Buenos Airesu. Od 1967. do 1970. budući je papa studirao teologiju. Za svećenika je zaređen 1969., a u Družbi Isusovoj položio je doživotne zavjete 1973.
Nakon toga Jorge Mari Bergoglio je imenovan magistrom novaka u San Miguelu,, bio je profesor na Teološkom fakultetu, konzultor u svojoj Provinciji te rektor kolegija. Za provincijala Argentine izabran je 1973. godine i tu je službu obnašao šest godina. U prvoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća bio je rektor kolegija i Filozofskoga i teološkog fakulteta te župnik u biskupiji San Miguel. Godine 1986. pošao je u Njemačku kako bi ondje dovršio rad na svojoj doktorskoj disertaciji. Kada se vratio u rodnu Argentinu u Cordobi je obnašao službu duhovnika i ispovjednika.
Sveti Ivan Pavao II. imenovao ga je 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa. Nadbiskupom koadjutorom imenovan je 1997., a godinu kasnije umro je kardinal Qarracina, kojega je Bergoglio naslijedio u nadbiskupskoj službi. Od 2005. do 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije, a sveti Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom 2001. Bio je i član Komisije za Latinsku Ameriku, Vijeća za obitelj, Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata te Kongregacije za ustanove posvećenog života. Jorge Mario Bergoglio izabran je za 266. poglavara Katoličke Crkve 13. ožujka 2013. Uzeo je tada ime Franjo.
Godine 2013., na svoj rođendan, Sveti je Otac poželio da na jutarnjoj svetoj misi bude nazočno i osoblje Doma Sveta Marta, kako bi se slavlje odvijalo upravo u obiteljskom ozračju. Na propovijedi je tada rekao: „On naš Bog s nama stvara povijest; naše ime uzima za svoje prezime“; „dopustio je da mi pišemo povijest“. Mi ispisujemo ovu povijest milosti i grijeha i On stoji iza nas“. To je Božja poniznost, strpljenje i ljubav – kazao je Sveti Otac – On je naš! I ovo nas gane: „Tolika ljubav, nježnost, imati Boga kao što je On!